Unaprijediti poslovno okruženje stalni je zadatak vlasti u BiH. Reforme koje zahtijevaju trud i zalaganje, a koje će stvoriti poboljšanjem poslovnog ambijenta, trenutno zaostaju za istim procesima koji se dešavaju u regiji. Grujić je zaključila da, što se tiče procesa reformi u BiH, Republika Srpska prednjači, jer je znatno unaprijedila proces registracije uvođenjem jednošalterskog sistema, dok je u Federaciji BiH ta izmjena zakonodavstva još u toku.
Ekonomski analitičar Duljko Hasić naglašava probleme sa kojima se potencijalni ulagači, strani ili domaći, susreću kada požele pokrenuti biznis u Bosni i Hercegovini.
- Nedopustivo je da procedura registracije biznisa traje 37 dana, dok u susjednim zemljama to traje dva dana ili se eventualno završava onlajn. Ogromni su i troškovi tokom registracije biznisa, a pogotovo fiskalizacija za kasu, plaćanje advokata i plaćanje dodatnih troškova. Potrebno je ispuniti i 11 procedura, među kojima su građevinske i druge dozvole, poput priključivanja struje, a koje traju i po 180 dana. Zatim, tu su ograničenja koja su u BiH najizraženija, a vezana su za neusaglašen porezni sistem - on je na nivou entiteta, što stvara veliku prepreku za ulagače - rekao je Hasić za Klix.ba, dodavši da se na sistemskim zakonskim procesima gotovo ništa nije uradilo.
- Nije uređena ni zakonodavna regulativa koja se tiče pravosuđa, a prvenstveno se misli na sudske procese koji predugo traju, a koji stvaraju prave probleme za investitore. Problem su i sigurnost investicija te loš zakon o stečaju i likvidaciji, to su zakonski procesi koje bi trebalo promijeniti. BiH ima takav obrazovni sistem koji uopšte nije usklađen sa potražnjom radne snage, a ljudi se nalaze na biroima i to uglavnom ljudi sa završenim društvenim fakultetima - objasnio je Hasić za kraj rekavši da vlasti u BiH griješe pri forsiranju stranog ulaganja.
- Potrebno je uključiti i domaće ulagače. Posljednji podaci Centralne banke BiH pokazuju da imamo 9 mlrd KM ušteđenog novca. Dakle, treba osigurati stimulativne elemente za domaći kapital, npr. za dijasporu, a ne samo za strance, dati im pogodnosti za razvoj privatnog biznisa i zapošljavanje domaće radne snage - zaključio je Hasić, prenio je portal
Klix.ba.