Peradarstvo u Milićima dobija na značaju - Farma Pilce želi uvećati proizvodnju
Farma tovnih pilića Pilce u Milićima, čiji je vlasnik Murat Avdić, nastala je kao plod pomnog ispitivanja domaćeg tržišta i načina poslovanja. Kako nam priča Avdić na ideju da se bavi basš ovim poslom došao je nakon posjete prijatelju koji je vodio farmu u Kalesiji.
- Nakon razgovora sa njim dobio sam osnovne informacije o tom poslu pa sam krenuo u istraživanje. Obišao sam više farmi u BiH, kako bih prikupio sve potrebne informacije i na kraju sam odlučio da uđem u taj projekat, a najvećim dijelom zbog toga što proizvodnja hrane na neki način nema alternativu. Evo imamo sad i korona virus, imamo i neke druge događaje koji to dokazuju - znači proizvodnja hrane nema alternativu. Odlučio sam se 2015. da uđem u ovaj projekat, nakon što sam istraživanje obavio 2014. – ističe Avdić za eKapiju.
Kako kaže, u prvoj fazi je izgradio objekat kapaciteta 10.000 brojlera. Sa tim kapacitetima je poslovao jednu godinu, nakon čega je uradio analizu uspješnosti.
Potrebna inicijalna sredstva je obezbijedio kroz povoljan beskamatni kredit od 100.000 KM, a učestvovao je i u programu Federalnog ministarstva za povrtak koji im je pomagao u razvojnim projektima, te je dobio 60.000 KM.
- Na kraju kada sam sabrao sve sa opremom i ostalim troškovima cifra je došla na oko 250.000 KM na kapacitet od 10.000 brojlera.
Na farmi su stalno zaposlena tri radnika koja rade u smjenama, a povremeno anagažuje od 10 do 20 privremenih radnika. Piliće isporučuje kompaniji Ovako, sa kojom ima ugovoren otkup.
- Imam izrađen projekat za nadgradnju visokog potkrovlja koje će imati prostora za još 10.000 brojlera i time da zaokružim objekat na kapacitet od 30.000. U cilju mi je da zaposlim još jednog radnika, da sa većim kapacitetom ostvarim i veću dobit, a da utičem i na povećanje zaposlenosti. Vjerujem da ću to uspjeti da uradim u toku ove godine – kaže nam Avdić.
Predvidjeti rizike u poslovanju
Prije neko uđe u ovaj posao Avdić ih savjetuje da svakako izvrše istraživanje, da obiđu nekoliko farmi, razgovaraju sa ljudima koje ih vode i da nakon toga naprave biznis plan.
- Posebno da u tom biznis planu obrate pažnju na faktore rizika koji mogu da ih čekaju. Obično ljudi zanemare faktore rizika kao što su neka epidemija ili virus, može da se desi da tržište bude nesigurno, da padnu cijene na evropskom ili svjetskom itd. Znači neko ko ulazi u ovaj biznis trebao bi poznavati moguće faktore rizika da bi bio spreman, odnosno da prilikom rada ima u obzir da raspolaže sa rezervom kojom bi mogao da sanira takve moguće pojave – navodi Avdić.
- Kada su u pitanju podsticaji i podrška koju dobijamo oni su minimalni, jer imamo najniži iznos podsticaja. Nemam zamjerke na funkcionisanje lokalne samouprave, a na lokalnom nivou trenutno nema podrške za preradarstvo kao što to ima npr. za mljekarstvo. Međutim, nemamo kapaciteta da bismo mogli ući u podršku i da dobijemo pomoć iz budžeta. Upravo ovih dana razgovaramo da branšu proširimo i onda bismo mogli tražiti da se pomogne preradarstvu, da se nađu sredstva u budžetu kako bismo u ovom čitavom okruženju dostigli kapacitet od milion brojlera. Onda bi privukli interesovanje za nekoga da dođe ovdje i da pravi klaonice, proizvodnju ili poluproizvodnjuj te bi u tom slučaju imali dosta banefita kao štu smanjeni troškovi transporta i isporuke koji su veoma visoki.
On navodi da je za sve poslove bitna dobra organizacija, vođenje računa o svim detaljima jer se upravo tu nalazi dobit.
- Ako se čovjek za bilo koji posao odluči mora voditi računa o svemu, imati ozbiljnosti u poslovanju. Ne može se prepustiti da to ide samo po sebi, i u tom slučaju se može očekivati dobit i veća korist.
Potrebni veći kapaciteti za privlačenje ozbiljnih investicija
Avdić je i odbornik u lokalnoj Skupštini i kako kaže, aktuelno prati sva dešavanja kako u svome mjestu, tako i u okruženju.