Izvor: Finmedia | Subota, 09.01.2021.| 12:16
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Ovo su prognoze za tržište nekretnina u Srbiji u 2021.

Ilustracija
Ilustracija (Foto: STUDIO GRAND OUEST/shutterstock.com)
U glavnom gradu Srbije je u 2020. godini došlo do pada tražnje za zakupom stambenih i komercijalnih prostora, govore podaci agencija za nekretnine, dok se broj izdatih građevinskih dozvola povećava. Cijene nepokretnosti još uvijek ne bilježe značajnije turbulencije, ali slijedeća godina bi mogla da donese promjene i na tom planu.

Prema dostupnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u oktobru 2020. godine je izdato 21% više građevinskih dozvola nego u istom periodu prošle godine, dok je čak 84% istih odobreno za zgrade i 16% za ostale građevine.

Od ukupnog broja izdatih dozvola za zgrade, čak 78.6% su aplikacije za stambene, a 21.4% za nestambene zgrade.

Međutim, izolovani podaci o rastu broja izdatih dozvola ne bi trebalo da zavaraju male investitore u nekretnine i treba ih posmatrati u kontekstu tržišta.

Kretanje cijena stanova u Beogradu

Naime, iako je očigledan trend rasta prosječnih cijena nekretnina u prestonici prethodne tri godine, primjetna je i određena korekcija tržišta u 2020. godini i to posebno ako se govori o novogradnji na mikro-lokacijama.

Tako se iz najnovijih podataka RGZ-a vidi da je prosječna cijena kvadrata starogradnje od početka godine porasla na Starom gradu, Vračaru, Savskom vencu, Novom Beogradu, Paliluli, Zvezdari, Voždovcu, Čukarici, Rakovici, ali i u Zemunu.

Međutim, nešto drugačiji utisak stiče se kada se pogledaju prosječne cijene po kvadratnom metru novogradnje, budući da je zabilježen pad na Vračaru, Savskom vencu, Novom Beogradu, Zvezdari, Voždovcu i u Zemunu.

Ukoliko se nastavi pomenuti trend prosječne cijene novogradnje, sasvim je izvjesno da bi usporavanje rasta građevinske industrije i gradnje u 2021. godini mogli da znače početak recesije koja je već zabilježena u najvećim svjetskim i evropskim ekonomijama.

S druge strane, to bi u narednim godinama moglo da predstavlja odličnu priliku za mikro investitore koji imaju na raspolaganju gotovinu za ulaganje u nepokretnosti.

Podaci agencija potvrđuju pad tražnje za komercijalnim nekretninama

I pored činjenice da prodajne cijene stanova na području prestonice za sada nisu doživjele drastičniji pad, drugi dio istog novčića pokazuje da se u Beogradu smanjuje tražnja za iznajmljivanjem poslovnog i stambenog prostora, kao i cijena zakupa istih. Izuzetak od ovog pravila su luksuzni tržni centri i zgrade.

Ukoliko pogledamo informacije koje dolaze direktno sa tržišta od agenata za nekretnine, njihovi podaci potvrđuju da je kriza izazvana virusom Covid-19 ispraznila dio uličnih lokala. Zakupci koji su se iselili su trenutno u potrazi za jeftinijim lokacijama.

Na dodatno tešku situaciju komercijalnih nekretnina "ulje na vatru" doliva i situacija u Katastru nepokretnosti koji je zatrpan zahtjevima usled ograničenog rada u dijelu 2020. godine.

Distorzija prodajne i tražene cijene u Beogradu

Na pomenute turbulentne tržišne okolnosti nadovezuju se različita očekivanja prodavaca i kupaca nepokretnosti, čime cjenovni "balon" može da bude dodatno naduvan u nepovoljnim ekonomskim okolnostima i to potvrđuju najnoviji podaci agencija i oglašivača.

Tačnije, interesantno istraživanje o neusklađenosti prosječnih oglašenih prodajnih cijena nepokretnosti i prosječnih realizovanih cijena skoro je objavljeno na portalu 4zida.rs. Prema analizi pomenutog sajta, razlika u traženoj i prodajnoj cijeni kvadrata u starogradnji u prestonici kreće se i do 30% ukupne cijene na Savskom vencu.

Drugim riječima, to znači da se starogradnja na Savskom vencu u prosjeku prodaje za 760 EUR nižu cijenu po metru kvadratnom od one koja je prvobitno tražena u oglasu.

Kako se dodaje u istraživanju urađenom na 73.000 oglasa za prodaju nekretnina, na Vračaru i Starom gradu ta razlika se kreće do 11%, dok na Novom Beogradu iznosi 10%.

To znači da cijena starogradnje prilikom kupoprodaje u prosjeku bude snižena za 230 EUR na Vračaru i 270 EUR na Starom gradu u odnosu na prosječnu traženu cijenu iz oglasa, a na Novom Beogradu taj iznos jeste 197 EUR.

Slijedeća godina vijesnik petogodišnjeg trenda

Ako dalje analiziramo podatke Republičkog zavoda za statistiku, vidjećemo da se vrijednost izvedenih građevinskih radova u Srbiji u trećem tromjesečju značajno smanjila i da je taj pad bio 18,9% u tekućim cijenama i 17,2% u stalnim cijenama u odnosu na isti period 2019. godine.

Ohrabruje podatak da je vrijednost izvedenih radova u stalnim cijenama povećana u regionu Beograda i to za 2,8%, ali "crvenu lampicu" uključuju svi ostali regioni koji bilježe opadajuće vrijednosti.

Predviđanja za naredne godine iz pomenutog razloga nisu optimistična.

Ovu tezu dodatno potvrđuje situacija na globalnom tržištu, koja predviđa jednu od najozbiljnijih recesija posljednjih decenija, čime će slijedećih nekoliko godina tržište nekretnina biti značajno pogođeno.

Kao što znamo, ekonomske mjere Vlade Srbije za spasavanje privrede su i dalje na snazi, te realne ekonomske posljedice još uvijek nije moguće sagledati u potpunosti. Ukoliko imamo u vidu da je tokom posljednje ekonomske krize 2008. godine pad vijrednosti na tržištu nepokretnosti u prestonici trajao više od pet godina, prilično je izvjesno da će inicijalne posljedice trenutnog ekonomskog stanja moći da se vide tek krajem 2021. godine.

Pogođene industrije poput turizma i ugostiteljstva dodatno bi mogle da doprinesu pogoršanju situacije ukoliko zaposleni u istima ne budu mogli da vraćaju stambene i keš kredite, a bankarski sektor ne bude mogao da izdaje dodatne povoljne kredite i bude prinuđen da poveća kamatne stope. Za nepovoljne okolnosti u uslovima globalne recesije neće biti brzog načina za oporavak privrede i vrijeme će morati da učini svoje.

To neće izbjeći ni tržište nepokretnosti.

S druge strane, treba imati u vidu da je građevinska industrija trenutno u iščekivanju daljeg razvoja na tržištu i zaustavljanje iste sigurno neće da se dogodi u nekoliko mjeseci, te bi mikro investitori mogli da budu na dobitku ukoliko dobro procjene kretanje tržišta u narednim godinama.

"Pregrijane" nekretnine iz 2019. godine mogle bi da budu na nezanemarljivom "popustu" narednih nekoliko godina i dobitnici će svakako biti ulagači koji su svoj kapital na vrijeme prijeneli u novac i drugu likvidnu imovinu, čekajući upravo ovakvu šansu za ulaganje.

Kao što znamo, prirodno kretanje tržišta govori da postoje periodi rasta, stagnacije i kontrakcije istog. Ukoliko pogledamo trenutne pokazatelje s tržišta nekretnina, čini se da se period rasta završio u 2020. godini i trenutno se nalazimo u dobu stagnacije cijena.

Za procjenu stepena kontrakcije svakako moramo da sačekamo još neki vremenski period, ali gotovo je izvjesno da nam je isti pred vratima, navodi sajt finmedia.rs
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE