Izvor: Mina | Nedjelja, 25.10.2020.| 11:26
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Pandemija uslovila promjenu politike poslovanja - Većina kompanija digitalizaciju ne shvataju kao cilj, već kao sredstvo za preživljavanje

Ilustracija (Foto: Den Rise/shutterstock.com)
Globalizacija ne poznaje ništa lokalno, a globalan je samo onaj koji nešto zna i ima hrabrosti da to znanje plasira na međunarodnom tržištu, kazao je na Miločerskom razvojnom forumu rektor Univerziteta Donja Gorica (UDG) Veselin Vukotić.

Kako je saopšteno iz Promocona, forum koji je ove godine, zbog pandemije Covid virusa organizovan na UDG-u, okupio je izlagače iz više od deset država koji su se uključivali u rad foruma, putem zoom aplikacije.

- Tema ovogodišnjeg foruma u organizaciji Društva ekonomista Crne Gore, UDG-a i Baltičke asocijacije za razvoj menadžmenta bila je demistifikacija digitalizacije - navodi se u saopštenju.

Vukotić je kazao da im je cilj bio da strah od digitalizacije odagnaju, jer je, kako je naveo, digitalizacija već nešto što je praksa ne samo u razvijenim već i u državama u razvoju.

- Kao osnovni materijal za ovaj skup poslužilo nam je istraživanje koje je radio UDG, na temu digitalizacije malih i srednjih preduzeća i digitalno plaćanje - rekao je Vukotić.

On je naglasio da je istraživanje urađeno u saradnji sa međunarodnim timom istraživača, i da su svi evaluatori potvrdili da se radi o jednom sveobuhvatnom, dubinskom istraživanju, koje predstavlja dobru osnovu za vođenje politike u Crnoj Gori u toj oblasti.

- Želio bih da istaknem da je istraživanje obuhvatilo između 400 i 450 crnogorskih kompanija, i da većina, nekih 90%, mijenja politike poslovanja nakon ove Covid pandemije. I digitalizaciju ne shvataju kao cilj, već kao sredstvo za preživljavanje - kazao je Vukotić.

Ministarka nauke Sanja Damjanović rekla je da joj je čast da učestvuje na tom tradicionalnom događaju koji targetira razvoj, ali kroz pametnu ekonomiju i preduzetništvo.

Ona je napomenula da su Ujedinjene nacije usvojile i promovišu ciljeve održivog razvoja, da je Evropska komisija (EK) trasirala put zelenog razvoja, a da sve to ima jedan jedinstven naziv, koji se zove transformacija našeg svijeta.

- Instrumenti za tu transformaciju su upravo inovacije i istraživanja, ali ne samo klasična istraživanja i inovacije u rukama naučnika kroz laboratorije, već kroz sve segmente, kroz 18. cilj održivog razvoja, koji se zove Strategija pametne specijalizacije - kazala je Damjanović.

Ona je rekla da je Crna Gora prva država kandidat za člantvo u Evropskoj uniji (EU) koja je iznijela tu strategiju.

Damjanović je navela da je vizija Ministarstva nauke u prethodne četiri godine bila jasna, a to je bila inovativna i digitalna Crna Gora, i iz te vizije su, kako je rekla, izašli sjajni rezultati, među kojima i najviša ocjena EK u toj komplikovanoj, specifičnoj oblasti.

- Stopa korišćenja EU fonda za inovacije Horizont2020 od Crne Gore je iznad prosjeka EU. Zaista moram da pohvalim UDG, jer ste pokazali inovativnost, uspješnost, i moja topla zahvalnost prema vama, jer bez vas ovaj uspjeh ne bi bio moguć na EU sceni - rekla je Damjanović.

Dekanica Fakulteta za informacione sisteme i tehnologije UDG-a, Milica Vukotić, navela je da taj Univerzitet od 2007. godine ima kompletno digitalizovan proces rada i komunikacije sa studentima.

- Još od 2007. godine, mi imamo elektronski indeks i još uvijek smo jedina obrazovna institucija u Crnoj Gori koja ima u potpunosti digitalizovane sve servise prema studentima - kazala je Vukotić.

Ona je navela da, u velikom broju istraživačkih projekata koje realizuju, značajnu pažnju posvećuju razvoju digitalnih tehnologija.

- I tu bih istakla da smo najbolji u Crnoj Gori što se tiče povlačenja sredstava iz EU fonda Horizont2020, najprestižnijeg EU fonda za istraživanje - rekla je Vukotić.

Anil Abak iz Gedik Investments-a ukazao je na proaktivan stav državnih regulatornih organa u finansijskom segmentu, kada je riječ o stranim ulagačima.

- Nije lako objasniti jednom riječju, ali ponašanje institucija prema predstavnicima stranog kapitala u Crnoj Gori je dobronamjerno. Direktan pritup nam pomaže da bolje razumijemo regulativu i mogućnosti na ovom tržištu - rekao je Abak.

On je naveo da imaju djelove kompanije koji posluju u Turskoj i Velikoj Britaniji.

- Ali ovdje sam vidio najveći stepen asistencije i motivišuće poruke od regulatora tržišta koji nam pružaju direktnu podršku - istakao je Abak.

Predsjednik Komisije za tržište kapitala Zoran Đikanović rekao je da je to prvi projekat u Crnoj Gori koji je na zaokružen i sveobuhvatan način razmatrao problem digitalnog novca i plaćanja, i to sa dva aspekta.

Prema njegovim riječima, jedan je ubrzanje cirkulacije novca i poboljšanje likvidnosti, što bi bilo digitalizacija postojećeg novca i u nadležnosti je Centralne banke.

Đikanović je naveo da je drugi aspekat mogućnost izdavanja internog novca za upotrebu unutar Crne Gore, da bi ga izdavalo Ministarstvo finansija i imao bi podlogu u državnom kapitalu, imovini u kompanijama.

- Ono što raduje, da Centralna banka i Ministarstvo finansija, institucije koje vode politiku u ovoj oblasti su spremne da prihvate tu vrstu novine, a mislim da digitalizacija plaćanja i digitalni novac ili digitalni EUR, bi bili odlična osnova za sve druge koji imaju želju da inoviraju, i razvijaju nove i druge biznise koji već postoje u svijetu - zaključio je Đikanović.

Guverner Centralne banke Crne Gore (CBCG) Radoje Žugić kazao je da CBCG, kao vrhovna monetarna institucija, prati dešavanja u tom tehnološkom dijelu, posebno kad je u pitanju digitalni novac.

Kako je naveo, ta institucija će biti u punoj mjeri posvećena onome što priprema Evropska centralna banka, i pratiće svaku njihovu namjeru.

- Oni (Evropska centralna banka) u ovom momentu sprovode aktivno javne rasprave, testiranja i edukovanja jer imaju ozbiljnu namjeru da se uvede digitalni EUR, koji bi bio zasnovan na čvrstoj i dobroj regulaciji - kazao je Žugić.

Prema njegovim riječima, on ne bi bio zamjena za gotov novac, za druge valute, već bi bio komplementaran sa postojećim.

- Mi pratimo taj elemenat, koji će omogućiti novac bez rizika, s kolateralom. Novac koji nije bitcoin, već novac koji omogućava veći tehnološki napredak, veći stepen integracije i ukupno, veći prosperitet u EU - zaključio je Žugić.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.