Sankcije SAD za graditelje Turskog toka na Balkanu - Osim Sjevernog toka 2 na udaru se mogu naći i produžeci cjevovoda koji preko Bugarske treba da doprema gas Srbiji
Komentari
(Foto: Andrea Slatter/shutterstock.com)
Za tim dokazom podrške Berlina rusko-zapadnoevropskom gasovodu, i to uprkos povlačenju vodećih svjetskih osiguravajućih društava iz tog projekta, slijedio je novi potez Vašingtona. Američka vlada objavila je da proširuje sankcije protiv svih aktera tehničke i materijalne podrške modernizaciji brodova angažovanih na završetku Sjevernog toka 2 i Turskog toka. I ne samo to.
Novo proširenje sankcija protiv tih gasovoda odnosi se sada i na sve projekte koji proizlaze kao njihovi naslednici, tj. nastavljači. U prevodu, pod američkim sankcijama mogle bi se naći i kompanije koje u ovom trenutku rade na najavljenim produžecima Turskog toka na Balkanu, počev od Bugarske.
- U skladu s odredbama Zakona o zaštiti evropske energetske bezbjednosti (poznatijeg pod akronimom PEESA) iz 2019, američki državni sekretar, u konsultacijama s ministrom finansija, predaće Kongresu izveštaj u kojem identifikuje: a) brodove koji postavljaju cjevovode na dubinama od 30 metara i više, u izgradnji Sjevernog toka 2, Turskog toka, kao i bilo kojeg projekta koji je naslednik bilo kojeg od ta dva projekta b) strance koji su: svjesno učestvovali u prodaji, iznajmljivanju ili obezbjeđivanju brodova za gradnju tih projekata; ili su omogućili varljive ili strukturne transakcije za objezbeđivanje tih brodova - saopštio je Stejt department.
Izuzeće od ovih sankcija moguće je, navodi se, ako firme i pojedinci koji se prepoznaju u gornjim opisima u 30 dana, počev od 20. oktobra, prekinu označene aktivnosti.
Stejt department ističe da Moskva koristi izvoz energenata cjevovodima da stvori "nacionalnu i regionalnu zavisnost od ruskih energetskih snabdijevanja, kako bi to iskoristila za širenje svog političkog, ekonomskog i vojnog uticaja, oslabila bezbjednost Evrope i podrila nacionalno-bezbednosne i spoljnopolitičke interese SAD".
Najnovije smjernice Stejt departmenta mogle bi dovesti do obaveznog uvođenja sankcija Gaspromu, procjenjuje konsultantska kuća Clearview Energy Partners iz Vašingtona. U londonskom Sitiju procjenjuju da bi Trampova administracija mogla da iskoristi ovlašćenja o izuzeću kako bi se izbjegla "direktna konfrontacija", navodi "S end P global Plats" (S&P Global Platts), vodeća agencija za informacije na globalnom energetskom tržištu.
Najnoviji korak Vašingtona protiv modernizacije brodovlja povezanog sa završetkom Sjevernog toka 2 pada u specifičnom trenutku. Naime, 6. oktobra Akademik Čerski, jedini ruski brod (inače u floti Gasproma) kojeg smatraju kadrim da postavi preostale cijevi Sjevernog toka 2, stigao je iz njemačke luke Mukran u rusku luku Kalinjingrad na Baltiku. Čerski je napustio njemačke vode nakon petomjesečnog sidrenja u Mukranu. Nezvanično, tokom tog boravka Čerski je podvrgnut modernizaciji koja bi mogla da posluži polaganju oko 100 kilometara cjevovoda.
Novo proširenje sankcija protiv tih gasovoda odnosi se sada i na sve projekte koji proizlaze kao njihovi naslednici, tj. nastavljači. U prevodu, pod američkim sankcijama mogle bi se naći i kompanije koje u ovom trenutku rade na najavljenim produžecima Turskog toka na Balkanu, počev od Bugarske.
- U skladu s odredbama Zakona o zaštiti evropske energetske bezbjednosti (poznatijeg pod akronimom PEESA) iz 2019, američki državni sekretar, u konsultacijama s ministrom finansija, predaće Kongresu izveštaj u kojem identifikuje: a) brodove koji postavljaju cjevovode na dubinama od 30 metara i više, u izgradnji Sjevernog toka 2, Turskog toka, kao i bilo kojeg projekta koji je naslednik bilo kojeg od ta dva projekta b) strance koji su: svjesno učestvovali u prodaji, iznajmljivanju ili obezbjeđivanju brodova za gradnju tih projekata; ili su omogućili varljive ili strukturne transakcije za objezbeđivanje tih brodova - saopštio je Stejt department.
Izuzeće od ovih sankcija moguće je, navodi se, ako firme i pojedinci koji se prepoznaju u gornjim opisima u 30 dana, počev od 20. oktobra, prekinu označene aktivnosti.
Stejt department ističe da Moskva koristi izvoz energenata cjevovodima da stvori "nacionalnu i regionalnu zavisnost od ruskih energetskih snabdijevanja, kako bi to iskoristila za širenje svog političkog, ekonomskog i vojnog uticaja, oslabila bezbjednost Evrope i podrila nacionalno-bezbednosne i spoljnopolitičke interese SAD".
Najnovije smjernice Stejt departmenta mogle bi dovesti do obaveznog uvođenja sankcija Gaspromu, procjenjuje konsultantska kuća Clearview Energy Partners iz Vašingtona. U londonskom Sitiju procjenjuju da bi Trampova administracija mogla da iskoristi ovlašćenja o izuzeću kako bi se izbjegla "direktna konfrontacija", navodi "S end P global Plats" (S&P Global Platts), vodeća agencija za informacije na globalnom energetskom tržištu.
Najnoviji korak Vašingtona protiv modernizacije brodovlja povezanog sa završetkom Sjevernog toka 2 pada u specifičnom trenutku. Naime, 6. oktobra Akademik Čerski, jedini ruski brod (inače u floti Gasproma) kojeg smatraju kadrim da postavi preostale cijevi Sjevernog toka 2, stigao je iz njemačke luke Mukran u rusku luku Kalinjingrad na Baltiku. Čerski je napustio njemačke vode nakon petomjesečnog sidrenja u Mukranu. Nezvanično, tokom tog boravka Čerski je podvrgnut modernizaciji koja bi mogla da posluži polaganju oko 100 kilometara cjevovoda.
Pri kraju usavršavanja niz operacija obavljen je na otvorenom moru kako bi se izbjegle eventualne nevolje po uključene evropske i druge aktere. Uz Čerskog, kod Kalinjingrada je i njegova tehnička podrška Ivan Sidorenko. Ruska barža Fortuna je na pučini Baltika, nedaleko od pomorskog gradilišta koje su, pod američkom prijetnjom sankcijama, pred Novu godinu napustili brodovi švajcarske firme Olsiz.
Na berzama procjenjuju da je za završetak Sjevernog toka 2 i puštanje sibirskog gasa do Njemačke potrebno četiri do pet mjeseci, pod uslovom da nema razornih kontravetrova. Hoće li ih biti, znaće se vjerovatno nakon odluke Kongresa SAD o dva predloga druge runde sankcija protiv Sjevernog toka 2 i Turskog toka, koja se očekuje do kraja godine.
Na berzama procjenjuju da je za završetak Sjevernog toka 2 i puštanje sibirskog gasa do Njemačke potrebno četiri do pet mjeseci, pod uslovom da nema razornih kontravetrova. Hoće li ih biti, znaće se vjerovatno nakon odluke Kongresa SAD o dva predloga druge runde sankcija protiv Sjevernog toka 2 i Turskog toka, koja se očekuje do kraja godine.
Tagovi:
Gazprom Rusija
Clearview Energy Partners
S and P Global Platts
Turski tok
Sjeverni tok 2
iygradnja gasovoda
Hajko Mas
sankcije protiv gasovoda
sibirski gas
uvoz nafte
Kalinjingrad
Čerski
Ivan Sidorenko
Zakon o zaštiti evropske energetske bezbjednosti
Akademik Čerski
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.