Izvor: eKapija | Srijeda, 16.09.2020.| 11:48
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Elektronska fiskalizacija - Odgovori na najčešće postavljana pitanja poreskih obveznika

(Foto: Aleph Studio/shutterstock.com)
Poreska uprava objavila je na svom sajtu drugi set odgovora na najčešće postavljana pitanja u vezi sa elektronskom fiskalizacijom. Podsjetimo, prvi set odgovora Poreska uprava objavila je prošle nedelje. Kako je tada saopšteno, ova lista biće upotponjavana na nedeljnoj osnovi.

Na pitanje kada će portali https://efi.tax.gov.me/self-care i https://efitest.tax.gov.me/self-care biti dostupni, kako bi se kompletirao proces registracije, iz Poreske uprave navode da će to biti sredinom oktobra mjeseca, nakon uspostavljanja testnog okruženja za testiranje XML poruka.

- U toku je montaža opreme za Informacioni sistem Poreske uprave Crne Gore. Obavještenje o uspostavljanju testnog okruženja i uputstvo za unos podataka o poreskom obvezniku, poslovnom prostoru, elektronskom naplatnom uređaju i operateru biće objavljeni na sajtu Poreske uprave - dodali su.

Kada je riječ o postupku fiskalizacije za firme koje se bave brzom poštom i čiji kuriri izadaju račune na licu mjesta, iz Poreske uprave ističu da ove kompanije jesu obveznik fiskalizacije, imajući u vidu da ista predstavljaju obveznike poreza na dobit, kao i obveznike izdavanja računa/faktura.

- Za vršenje fiskalnog servisa neophodno je da posjedujete mobilni elektronski naplatni uređaj, koji će omogućiti slanje XML poruka prema Poreskoj upravi i štampu fiskalizovanog računa - odgovaraju iz PU.

Na pitanje da li je štampa gotovinskih elektronski fiskalizovanih računa dozvoljena na bilo kakvom printeru i da li je to slobodan izbor obveznika fiskalizacije i da li se za gotovinske račune fisklani printeri izbacuju iz upotrebe, iz Poreske uprave kažu da je štampa fiskalizovanih elektronskih računa je dozvoljena na bilo kom tipu štampača i slobodan je izbor poreskog obveznika.

- Ovi štampači ne moraju imati fiskalnu memoriju. Fiskalni printeri se najčešće mogu prilagoditi za štampu fiskalnih računa u online sistemu fiskalizacije, što svakako zavisi od proizvođača fiskalnih štampača - navode.

Poreske obveznike zanimalo je i na koji način je zamišljeno korigovanje (korektivni račun tj. povrat) za račune koji nisu prethodno prošli kroz sistem elktronske fiskalizacije, te kako će se u januaru 2021. vršiti povrat tj. korektivni račun za račune iz decembra 2020. godine.

- Korektivni račun se vrši samo na fiskalizovanim računima koji imaju jedinstveni identifikacioni kod koji daje Poreska uprava Crne Gore. Ako nema JIKR potrebno je ponoviti slanje računa Poreskoj upravi. Postupak je definisan pravilnicima i funkcionalnom specifikacijom. Korektivni račun nema veze sa promjenom poslovne godine - odgovaraju iz PU.

Na pitanje da li je potreban posebni računovodsveni program da bi se vodilo knjigovodstvo preduzeća ili treba kupiti neki novi sertifikat koji omogućava izdavanja faktura, iz Pu kažu da način na koji će se voditi poslovne knjige poreskog obveznika nije predmet Zakona o fiskalizaciji.

- Za poreskog obveznika bi bilo najbolje da zadrži postojeći računovodstveni program sa nadgradnjom za fiskalizaciju gotoviskih i bezgotovinskih računa. Uz to, poreski obveznik treba da obezbijedi elektronski certifikat i stalnu internet vezu prema članu 10, stav 3 i 4 Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga - dodaju.

Postavljeno je i pitanje da li se i dalje moraju koristiti fiskalne kase za izdavanje gotovinskih računa ili može da se koristi termalni printer povezan sa računarom koji koristi neki sertifikovani softver. Takođe, privrednike je zanimalo i da li postojeća fiskalna kasa može da se zamijeni termalnim printerom koji je povezan sa računarom koji koristi neki sertifikovani softver

Iz Poreske uprave odgovaraju da se fiskalne kase najčešće ne mogu prilagoditi na novi sistem online fiskalizacije u realnom vremenu, te da je potrebno kupiti novi elektronski naplatni uređaj.

- Štampa fiskalizovanih elektronskih računa je dozvoljena na bilo kom tipu štampača i slobodan je izbor poreskog obveznika. Ovi štampači ne moraju imati fiskalnu memoriju. Fiskalni printeri se najčešće mogu prilagoditi za štampu fiskalnih računa u online sistemu fiskalizacije, što svakako zavisi od proizvođača fiskalnih štampača. Alternativa Elektronskom naplatnom uređaju je program koji je instaliran na računaru i štampa se vrši na termalnom printeru. Uz to, poreski obveznik treba da obezbijedi elektronski certifikat i stalnu internet vezu prema članu 10, stav 3 i 4 Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga - kažu iz Poreske uprave.

Postavljeno je i pitanje da li su poreski obveznici, ako poreski izdaju desetak računa u toku godine (bezgotovinski), obavezni da obezbijede programsko rješenje koje omogućava slanje XML poruke prema Poreskoj upravi i štampanje fakture sa jedinstvenim identifikacionim kodom, ili je predviđena mogućnost da može da pristupi portalu Poreske uprave i bez posebnog programskog rešenja odradi fisklaizaciju i štampu računa sa jedinstvenim identifikacionim kodom. Pretpostavka je da su završene sve procedure oko registracije i dobijanja fisklanog broja.

Iz Poreske uprave ističu da je u funkcionalnoj specifikaciji koja je objavljena na na sajtu Poreske uprave u poglavlju 2 objašnjena procedura za fiskalizaciju gotovinskih računa korišćenjem samouslužnog EFI portala (SEP).

- U slučajevima kada poreski obveznik nije u sistemu PDV-a, on može da kreira i fiskalizuje svoje gotovinske račune koristeći SEP Poreske uprave. U toj situaciji on ne mora da posjeduje ENU, već samo kompjuter ili tablet ili pametni telefon koji će koristiti da ostvari pristup SEP-u putem internet veze. Poreski obveznik će moći da ostvari pristup SEP-u koristeći digitalni certifikat koji mu je izdalo Registrovani CA ili druge definisane načine autentifikacije. Kada ostvari pristup SEP-u, poreski obveznik će morati da unese podatke o poslovnom prostoru, a pod informacijama o operatoru će se automatski evidentirati njegovo ime i prezime - ako je u pitanju fizičko lice, odnosno - ako je u pitanju pravno lice – moraće da registruje pojedinca koji će izdavati račune kao operator. Poreski obveznik neće morati da instalira određeni softver za fiskalizaciju na svoj pametni telefon/kompjuter. U tom slučaju neće biti potrebno da poreski obveznik dostavi podatke o proizvođaču softvera niti o održavaocu softvera - navodi se.

Jedno od pitanja bilo je i to da li proizvođači softvera moraju da imaju registrovanu firmu u CG, te za koliko se može dobiti dozvola/sertifikat za fiskalizaciju. Ako se otvara firma u CG može li to da uradi i neko sa ovlašćenjem ili mora lice na koje se vodi firma?

Iz Poreske uprave kažu da proizvođač softvera mora registrovati djelatnost u Centralnom registru privrednih subjekata, te izvršiti opštu poresku registraciju u Poreskoj uprava radi dobijanja poreskog identifikacionog broja. Detalji o registraciji, potrebnim dokumentima i vremenu potrebnom za registraciju dostupni su u službi CRPS-a Poreske uprave Crne Gore.

Jedno od pitanja glasilo je: U slučaju povrata robe kupcu, kada se radi korektivni račun ("drugi") sa izmjenom svih stavki inicijalnog računa koji poništavaju stavke iz "prvog", u ovom slučaju krajnjem kupcu se ne izdaje druga roba već ima pravo na povrat sredstava (novca), ima li potrebe da se pravi "treći" račun jer nema dalje naplate i nema dalje prodaje robe?

Iz PU odgovaraju da je u Funkcionalnoj specifikaciji u poglavlju 5.5 objašnjena je procedura za fiskalizaciju korektivnih računa:

- Poreski obveznik ne može jednostavno otkazati neki izdati gotovinski ili bezgotovinski račun, ili ako kupac vrati robu ili ako je nešto pogrešno na računu koji je izdat i fiskalizovan, poreski obveznik može izdati korektivni račun koji se poziva na prvobitni račun čija se ispravka vrši. U slučaju kada nema internet veze, poreski obveznik prvo mora fiskalizovati prvobitni račun, a potom korektivni. Ako poreski obveznik izda korektivni račun-knjižno zaduženje ili korektivni račun-knjižno odobrenje, onda se na računu prikazuju samo izmjene (na primjer, samo stavka koja se mijenja). Ako poreski obveznik mora da mijenja druge elemente na računu koji su netačni, onda prvo mora izdati korektivni račun sa svim istim elementima kao na prvobitnom računu (osim datuma izdavanja i broja računa, gdje se elementi odnose na sam korektivni račun) a sav iznos treba da bude negativan; nakon toga se mora izdati novi račun sa tačnim podacima i sa pozivanjem na IKOF prvog izdatog računa.

Na pitanje da li se podaci o računima, kao i podaci o korisnicima, mogu čuvati na serverima koji se ne nalaze na teritoriji Crne Gore, iz PU odgovaraju da poreski obveznik sam definiše gdje će čuvati svoje podatke (na lokalnom računaru, u cloud-u i sl.).

- Poreska uprava Crne Gore sve primljene podatke čuva isključivo u Crnoj Gori, kako je definisano zakonom - navode.

Poreske obveznike zanimalo je i da li softver za fiskalizaciju mora biti program koji se instalira na svaki pojedinačni računar korisnika ili može biti web platforma koja se koristi upotrebom korisničkog imena i lozinke i da li postoje neka ograničenja u tom smislu.

- Softver za fiskalizaciju je programsko rješenje kod poreskog obveznika. Instalira se na svaki pojedinačni računar kod poreskog obveznika. Ako poreski obveznika ima centralni sistem za obradu podataka može se koristiti elektronski certifikat koji se instalira na server poreskog obveznika - odgovaraju iz Poreske uprave.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.