Prostorni plan i Plan generalne regulacije CG staviće van snage sva ranija planska rješenja - Analiziraće se i DUP Budva-Centar i DUP Bečići

Nova državna strategija u oblasti planiranja prostora biće iskazana kroz izradu i donošenje samo dva državna planska dokumenta koji će strateški odrediti cijelu teritoriju naše države, a njihova izrada uveliko je u toku. To su Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije Crne Gore, rekao je rokom premijerskog sata predsjednik Vlade Duško Marković.

Kako je istakao, njihovim donošenjem biće stavljena van snage sva planska rješenja iz prethodnog perioda. Marković je ovo rekao odgovarajući na pitanje o neusaglašenosti detaljnih urbanističkih planova Budva centar - izmjene i dopune i Bečići.

- U novim planskim dokumentima fokus će biti na prostornim potencijalima kao faktor konkurentnosti Crne Gore, na poštovanju principa Nove urbane agende, na poštovanju ciljeva održivog razvoja, što sve nameće potrebu za redefinisanjem dosadašnjih modela u prostornom planiranju, i podstiče nove modele integralnog upravljanja prostorom u skladu sa državnim interesima i interesom naših građana i njihovog životnog ambijenta - istakao je.

Zato će se, kako je rekao, u postupku izrade Plana generalne regulacije sagledati i analizirati i planska rješenja Detaljnog urbanističkog plana Budva - Centar, kao i Detaljnog urbanističkog plana Bečići.

- Naime, važećim planovima, donijetim na lokalnom nivou uz nesebičnu ekspertsku pomoć iz regiona, predviđeno je širenje grada u gabaritima još tri današnje Budve. I nijesu problematična samo ova dva planska dokumenta, već je to bila vizija i namjera planera za cijelu našu obalu. Nažalost, vizija onih koji nijesu dovoljno ni poznavali naše prilike, i naš geografski i urbanistički ambijent. Istine radi, nema planskog dokumenta koji, protokom vremena, nije podložan preispitivanju - u cjelosti ili u pojedinostima. Ali, u ovom slučaju, stav stručne i laičke javnosti je nepodijeljen - u pitanju su najblaže rečeno neadekvatna planska rješenja, čija je primjena dovela do problema u prostoru i narušavanja ambijentalnog sklada. Pa ih je stoga neophodno korigovati, smanjiti im volumen, i unaprijediti mrežu funkcija i društvene infrastrukture -istakao je Marković.

On je objasnio da je Vlada, uvidjevši ozbiljnost ovog problema, ne samo u Budvi, već i u ostalim primorskim opštinama, svu energiju i pažnju u oblasti planiranja prostora posvetila završetku izrade Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, koji je i usvojen u julu 2018. godine.

Tim planom su, sa državnog nivoa, propisana stroga pravila za sve primorske opštine, koja nalažu zabranu nove stanogradnje u pojasu od 1.000 metara od mora, zabranu bilo kakve gradnje van postojećih naselja u pojasu od 100 metara od mora, kao i niz regulacionih pravila i obrazaca za kreiranje daljeg prostornog razvoja. Većina ostalih primorskih opština iskoristila je zakonsku mogućnost, ali i obavezu, i do kraja 2018. godine ubrzano donijela ili izmijenila svoja ključna lokalna planska dokumenta u skladu sa novim pravilima, ali ne i Opština Budva.

- Ako u proceduri izrade Plana generalne regulacije Crne Gore dođe do očekivane procjene o neophodnosti zaštite prostora obuhvaćenog važećim, neadekvatnim planovima, Zakon nudi takvu mogućnost - od zabrane građenje na prostoru, odnosno dijelu prostora, koji obuhvataju ovi planovi, do toga da se planovi u cjelosti stave van snage, čime bi se u potpunosti zaustavila bilo kakva gradnja, kao što je to učinjeno i u slučaju proglašavanja moratorijuma na izgradnju u području pod zaštitom UNESCO na teritoriji cijelog grada Kotora - reka je Marković.