NavMenu

Kako do novca za privredu u BiH - Iako je više izvora finansiranja, bankarski krediti najzastupljeniji

Izvor: eKapija Srijeda, 12.10.2016. 08:17
Komentari
Podeli
U zemljama Evropske unije gotovo 99,8% firmi pripada sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP), a u njima je zaposleno dvije trećine ukupnog broja zaposlenih jedne zemlje. Upravo iz tog razloga, uspjeh u poslovanju ovog sektora smatra se najznačajnijim za ekonomiju čitave jedne države.

Udio broja MMSP preduzeća u privredi Bosne i Hercegovine iznosi 97%, što je približno stanju u Evropskoj uniji, dok je učešće ovih privrednika u bruto društvenom proizvodu oko 60% i viši je od evropskih 55%, što govori u prilog činjenici da je ovaj sektor BiH dovoljno zastupljen.

Ipak, uprkos ovim pozitivnim pokazateljima, privrednici iz BiH teško dolaze do novca. Kao jedan od najvećih problema vide izvore finansiranja. Ono što jednog vlasnika firme najviše zanima je kako doći do novca, hoće li taj pristup biti lakši i brži i, u krajnjoj liniji, hoće li taj novac biti "jeftiniji".

Teško dostupni

Prema indeksu globalne konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, BiH se, prema dostupnosti finansijskih usluga nalazi na 107. mjestu od 138. To je ujedno i problem koji domaći preduzetnici, osim neefikasne državne birokratije i nestabilnosti propisa, stalno naglašavaju. Prema lakoći dobijanja kredita BiH se nalazi na 125, a prema prihvatljivosti cijena finansijskih usluga na 106. mjestu.

Razlog za i dalje skupe zajmove je, između ostalog, i to što je procenat nenaplativih kredita sve veći, pa banke moraju da amortizuju i povećaju procjenu rizika kod drugih klijenata. Procenat nenaplativih kredita u BiH je oko 14%.

Osim toga, zajmovi privredi ipak jesu pojeftinili u posljednjih godinu, dvije, ali privrednici kažu da su, uprkos tome, kamatne stope previsoke da bi došlo do rasta kreditiranja koji bi podstakao i privredni oporavak.

Državni podsticaji

(Foto: Meder Lorant/shutterstock.com)
Privrednici su saglasni da su im najviše potrebne subvencije koje bi povećale konkurentnost kompanija, kao i da su lokalne zajednice te koje u BiH kreiraju podršku za mala i srednja preduzeća.

Upoređujući subvencije po entitetima, FBiH pruža podršku firmama izvoznicama, dok u RS to teže ide.

Finansiranje iz drugih izvora

Finansiranje privrede iz evropskih fondova i dalje je ograničeno i nedovoljno. Međutim, sa članstvom u EU, privrednici iz BiH bi imali šansu za dobijanje značajnih sredstava. Kakva je situacija sa investicionim fondovima govori činjenica da najveći investicioni fond na Balkanu, South Central Ventures, do sada nije investirao u Bosnu i Hercegovinu. Kako su rekli, najviše prilika do sada je bilo u Srbiji i Hrvatskoj, gdje imaju i svoje kancelarije. Ipak, ostavili su nadu da će se to stanje uskoro promijeniti.

Sagovornik eKapije iz Udruženja banaka smatra da su, sem bankarskih kredita, male mogućnosti za finansiranje privrede BiH iz drugih izvora.

- Razlog tome su slabo razvijeni ostali segmenti finansijskih tržišta, odnosno stanje bankocentričnosti koje se ispoljava kroz visok procenat učešća aktive banaka u ukupnoj finansijskoj aktivi. Ovo nije dobro ni za same banke jer, istovremeno, govori da su rizici koncentrisani u bankama. Razvoj drugih finansijskih tržišta bi uticao na disperziju rizika i doprinjeo bi bržem razvoju novih bankarskih i finansijskih proizvoda – ističe Mišić.

Negativna kamatna stopa na depozite

Centralna banka BiH je nedavno uvela negativnu kamatnu stopu na depozite sa namjerom da komercijalne banke više novca investiraju, a manje čuvaju. Naime, devizne rezerve svih banaka iznose 8,5 mlrd KM, a banke na računima iznad obaveznih rezervi kod CBBiH drže čak više od 2 mlrd KM. Ekonomski stručnjaci sa kojima smo razgovarali ipak nisu sigurni koliko će ova mjera imati efekat za kreditiranje privrede.

- Banke će se razduživati ili usmjeravati ta sredstva uglavnom u kratkoročno kreditiranje, jer su ograničene odlukom regulatora o ročnoj usklađenosti sredstava. U kraćem roku za očekivati je i direktan uticaj ove mjere na pad kamata na štednju i ostale depozite kod banaka, a što će se dalje odraziti i na blagi pad kamata na kredite. Međutim, ako negativna kamatna stopa na viškove novca kod CBBiH, kao rezultat deflatornih djelovanja, bude u primjeni na duži rok, otvoriće se niz krupnih pitanja iz oblasti monetarizma i finansija. Currency board i u ovoj neuobičajenoj situaciji biće amortizer za snažniji negativni uticaj i faktor stabilnosti i sigurnosti – objašnjava Mijo Mišić, izvršni sekretar Udruženja banaka BiH.

Ukrupnjavanje banaka

U BiH posluje veliki broj komercijalnih banaka koje se bore za klijente uvođenjem raznih usluga, kao i novih načina kreditiranja. Bankari i ekonomski stručnjaci smatraju da je broj od 23 banke, od kojih je 15 u FBiH i 8 u RS prevelik za domaće tržište.

- Već duže vrijeme na sceni je proces smanjenja broja banaka koji se odvija u formi pripajanja, spajanja i likvidacije, kako je to precizirano entitetskim zakonima o bankama. Samo u poslednje tri godine od 6 manjih banaka, imamo dvije banke kao rezultat pripajanja, a dvije banke su likvidirane. Na tržištu je dosta jaka konkurencija. Zahtjevi za profitabilnošću, kapitalnoj adekvatnosti i primjeni standarda i direktiva proizašlih iz Basel II i III govore da će se proces ukrupnjavanja nastaviti – kaže Mišić.

Posmatrajući podatke za očekivati je da će bankarski sektor u BiH u cjelini ostati profitabilan, ali da će tu profitabilnost stvarati nekoliko najvećih banaka u zemlji, dok će druge brinuti oko rizičnih kredita. U svemu ovom vidljiv je i paradoks – dok su banke u BiH i više nego likvidne sa deviznim rezervama od 8,5 mlrd KM kod CBBiH, domaći privrednici se bore kako da dođu do novca.

Slobodana Šubara

Komentari
Vaš komentar

Top priče

15.04.2024.  |  Građevina

Sokolac raspisao novi tender za višemilionske radove na izgradnji gradske kuće

Opština Sokolac je raspisala javni poziv za izbor najpovoljnijeg izvođača radova na izgradnji Gradske kuće, trga i spomen obilježja čija je vrijednost procijenjena na 4,7 mil KM bez PDV-a, ili oko 5,5 mil KM sa PDV-om. Kako se navodi rok za izvođenje radova je tri godine od dana uvođenja izabranog izvođača u posao, a mjesto gradnje je ulica Cara Lazara bb. Dodaje se i da će javno otvaranje ponuda biti održano 10. maja do kada je i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.