Izvor: eKapija | Srijeda, 19.10.2016.| 10:04
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Uprkos nižim kamatama na kredite zaduženost privrede stagnira - Likvidnost kompanija i nedostatak dobrih projekata glavni problemi

(Foto: rangizzz/shutterstock.com)
Iako kamate na kredite u BiH već nekoliko godina bilježe blagi pad, a procjenjuje se da će se taj trend i dalje nastaviti, veće zaduživanje u 2016. nije zabilježeno. Kako pokazuju podaci entitetskih agencija za bankarstvo, zaključno sa 30. junom u BiH je bilo 1.629.329 kredita, od čega se 1.589.324 odnosilo na stanovništvo i 52.519 na pravna lica. Prema ovim pokazateljima došlo je do porasta broja kredita za prvih 6 mjeseci, ali kreditni obim je ostao na nivou iz 2015.

- Svakako da je ovo dosta zabrinjavajući podatak i može se staviti u vezu sa nizom faktora koji svi skupa čine poslovnu klimu. Sigurno je da je jedan od faktora i nedostatak dobrih kapitalnih projekata – kaže za eKapiju izvršni sekretar Udruženja banka BiH Mijo Mišić.

Da im nedostaju kvalitetni projekti saglasni su i bankari. Kažu da novca ima, ali da je problem nelikvidnost kompanija.

Direktor ProCredit banke Edin Hrnjica kaže za eKapiju da je u proteklih nekoliko godina najveći izazov malih i srednjih preduzeća, koja su inače u fokusu kreditiranja ove banke, stagnacija ekonomskog rasta s jedne strane, te nelikvidnost realnog sektora prouzrokovana otežanom naplatom potraživanja.

- Ako uz ovo dodamo specifičnu ekonomsku diplomatiju, uz komplikovane i dugotrajne administrativne poslove, možemo reći da se privrednici naše zemlje nalaze u nezavidnom položaju, u kojem im je veoma teško pronaći poslovne partnere u inostranstvu. Međutim, kvalitet uvijek pobjeđuje, a to je ono što naši privrednici mogu ponuditi u zemlji i inostranstvu – dodaje Hrnjica.

Direktor ProCredit banke ističe da oni vode računa o zaduženjima svojih klijenata gdje pri svakom odobravanju kredita rade detaljnu finansijsku analizu, čiji je osnovni cilj utvrditi koje su stvarne finansijske potrebe klijenta kao i da li klijent može podnijeti navedeno finansijsko opterećenje.

Krediti za investicije u drugom planu

Preduzeća u BiH kreditima najčešće rješavaju probleme manjka obrtnih sredstava, dok su zaduženja za investicije u drugom planu.

- Kompanije se sve teže odlučuju da investiraju u modernizaciju svoje opreme, a moderno poslovanje je jedan od preduslova za uspješno poslovanje i konkurentnost na tržištu. U ovakvoj situaciji, trudimo se da analiziramo poslovanje privrednika, kako bismo im ponudili adekvatne bankarske usluge i povoljne kreditne linije. Na taj način doprinosimo i jačanju podrške u realizaciji različitih poslovnih aranžmana naših klijenata – kaže za naš portal direktor NLB banke iz Sarajeva Senad Redžić.

I pored svih procjena rizika i finansijskih analiza pri zaduživanju, kompanije se često suočavaju sa problemima u vraćanju pozajmica, pa su refinansirajući krediti itekako prisutni. Naš sagovornik iz Udruženja banaka BiH ističe da je refinansiranje veoma zastupljeno i u razvijenim ekonomijama, te da je posebno aktuelno u vremenu kada je trend pada kamatnih stopa.

Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS – SWOT kaže za eKapiju da je refinansirajuće kredite u BiH čak preporučio i MMF kada je kriza počela.

- Smatralo se da treba "pregurati" godinu, dvije dok se privredna situacija ne popravi. Nažalost, danas, osam godina kasnije, nije prestala ta potreba, što je prije svega posljedica lošeg stanja u privredi. Da bismo iz ove situacije izašli potrebne su nam stope privrednog rasta od 5% i više – smatra Đogo.

Poželjan kreditni omjer

Poželjan omjer kreditiranja je 70:30, dok se u BiH privreda i stanovništvo kreditiraju podjednako. Ovaj omjer je ključan jer se po njemu vidi koliko je razvijena privreda u zemlji, odnosno da li se ona zasniva na potrošnji ili proizvodnji.

- U BiH se period liberalizacije bankarskog tržišta poklopio sa konceptom rasta zasnovanog na potrošnji (2000-2009). Zbog toga je struktura kredita, ali i depozita bila takva kakva je. Ovaj disbalans je vidljiv i na strukturi depozita. U razvijenim zemljama stanovništvo je osnovni izvor depozita (preko 70%), a privreda osnovni korisnik kredita (preko 70%). Kod nas je udio depozita stanovništva tek nedavno dosegao 50%, a do 2008. je bio svega 35% - ističe Đogo.

Problem loših kredita u BiH

Mijo Mišić iz Udruženja banaka BiH smatra da su banke od 2008. dopunom regulative i mjerama supervizora u velikoj mjeri kontinuirano čistile svoje bilanse sprovodeći mjere konsolidacije u cilju kapitalnog jačanja.

- Udio loših kredita (NPL) u kreditnom portfolio banaka sa 3% u 2008. dostigao je procenat od 14%. Napominjem da je ovo kumulativni podatak koji govori o prošlom vremenu, odnosno rizicima koji su bili prisutni prilikom plasmana kredita. Ovo je znatno umanjivalo profitabilnost poslovanja banaka. Upravljanje kreditnim rizikom jeste jedna od ključnih stvari za stabilnost i sigurnost bankarskog sektora. Visoki rizici, odnosno NPL ne ide u prilog smanjenju kamatnih stopa – ističe Mišić.

(Foto: vallter/shutterstock.com)
U NLB banci kažu da ranim prepoznavanjem indikatora pogoršanja, te pravovremenim restrukturama uspješno kontrolišu NPL. Dodaju da u razgovoru s klijentima na vrijeme prepoznaju moguće probleme u otplati kredita kako bi na iste pravovremeno reagovali. Smatraju da je ključno da klijenti razgovaraju sa bankom ako se suoče sa problemima u otplati.

Slična situacija je i u ProCredit banci.

- Udio nekvalitetnih kredita u našoj banci je uvijek bio ispod prosjeka bankarskog sektora u BiH – ističe Edin Hrnjica, direktor ProCredit banke.

"Jeftiniji novac" za privrednike u BiH?


Mijo Mišić iz Udruženja banaka BiH smatra da BiH, zbog vrlo lošeg kreditnog rejtinga i dosta složene političke situacije, nije u mogućnosti da putem komercijalnih banka u većoj mjeri koristi prednosti deflatornih procesa i smanjenja cijene kapitala na svjetskom i evropskom tržištu.

- Ako se ovome dodaju i unutrašnji faktori, kao što su rizici povezani za pravnu sigurnost i finansijsku nedisciplinu, kamate na kredite neće bilježiti u skorije vrijeme značajniji pad – ističe Mišić.

Iako je Investiciono-razvojna banka RS u 2016. dva puta snižavala kamatne stope na stambene i kredite privredi, Marko Đogo iz Udruženja ekonomista RS – SWOT ističe da kreditna politika ove banke zavisi od njihovih izvora finansiranja.

- IRB RS igra aktivnu ulogu u usmjeravanju sredstava inostranih finansijsko-razvojnih institucija privredi RS što je za svaku pohvalu. Međutim, problem je struktura plasmana IRB-a. Nažalost, može se očekivati da će IRB uskoro izaći sa podacima o velikim nenaplativim potraživanjima po svojim plasmanima pravnim licima, kao što je to bilo sa plasmanima u dokapitalizaciji Bobar banke i Banke Srpske, što bi se onda moglo negativno odraziti na kretanje kamatnih stopa – kaže Đogo.

Nažalost, ni u skorijoj budućnosti nije realno očekivati da će bankarski plasmani rasti prema privredi. Naprotiv, situacija na tržištu je takva da se banke više "izlažu" prema entitetima kupujući dužničke hartije od vrijednosti koje oni emituju tj. obveznice i trezorske zapise. Zbog činjenice da su takvi plasmani još uvijek sigurniji i prihvatljiviji od izlaganja privredi nijedna banka ne može niti treba biti zadovoljna.

Slobodana Šubara

Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Izvori finansiranja - kako do novca?" možete pročitati OVDJE.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.