NavMenu

Uzgoj magaraca u BiH unosan, ali rijedak posao - FBiH daje podsticaje za domaću pasminu

Izvor: Nezavisne novine Četvrtak, 25.04.2019. 09:08
Komentari
Podeli
Farme u BiH koje se bave isključivo uzgojem magaraca su rijetke, iako je magareće mlijeko jedno od najzdravijih, ali i ujedno najskupljih na svijetu.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u ovom entitetu nema registrovanih uzgajivača magaraca.

- U RS se magarci uglavnom mogu pronaći kod pojedinih ovčara, koji ih koriste za prevoz tereta, te možda u pojedinim konjičkim klubovima za razonodu - rekli su u resornom ministarstvu.

U Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH kažu da u FBiH ima 109 poljoprivrednih gazdinstava koja su u registar prijavila magarce u svom posjedu.

Da je uzgoj ovih životinja divan i unosan posao, potvrđuje i Alen Jusupović, vlasnik farme magaraca Mali farmer kod Zavidovića, koji trenutno ima oko 65 magaraca, od toga dva pastuva, četrdesetak magarica i dvadesetak ždrebadi.

Ističe da se njegova porodica i on uzgojem magaraca bave od 2012. godine, kada je kao student osvojio prvo mjesto na studentskom takmičenju "Imam ideju".

- Ideja je nastala guglanjem i analizom situacije na tržištu u BiH. Bio je to startup koji je, zahvaljujući našem entuzijazmu i želji da uspijemo, ušao u sedmu godinu postojanja - kazao je Jusupović.

Osim proizvodnjom magarećeg mlijeka, čija se cijena kreće oko 10 KM za 100 mililitara, ova farma izrađuje i sapune, kreme, balzame za usne, šampone i maske za lice.

- Posebno smo ponosni jer smo prije mjesec dana u promet pustili bebi kremu od magaraćeg mlijeka. Cijene proizvoda su prilagođene našem tržištu, pa se kreću od 5 KM, koliko košta balzam za usne od magarećeg mlijeka, do bebi kreme, koja košta 20 KM - rekao je Jusupović.

Ističe da su njihovi proizvodi svoj put našli i do zadovoljnih korisnika u SAD, Australiji, Maleziji kao i u gotovo svim zemljama Evrope.

- Naša firma nije registrovana za izvoz, ali smo postali prvaci u indirektnom izvozu, gdje turisti koji nas posjete kupe proizvode i nose ih u svoje zemlje - rekao je Jusupović.

Podsticaja od resornog ministarstva nije bilo puno, prema njegovim riječima, ali se trude da uspiju bez pomoći vlasti.

- Jednu rečenicu već sedam godina ponavljam: ja nisam napisao socijalni plan, ja sam napisao biznis plan. Spremni smo, moja porodica i ja, da se borimo, radimo i trudimo i na kraju da uspijemo bez pomoći vlasti. Ako je bude, hvala im od srca - istakao je Jusupović.

U BiH su rijetki koji se odluče imati farmu isključivo magaraca, a Jusupović kaže da farmeri izbjegavaju animalnu proizvodnju, jer se za razliku od mašina životinje ne mogu isključiti.

- U uzgoju stoke ne postoje praznici, slododni dani, vikendi i godišnji odmori. Samo istinski zaljubljenici mogu da se bave ovim poslom. Ako je novac jedini i osnovni cilj, onda je čitav biznis osuđen na propast - rekao je Jusupović.


Kao najveći problem uzgoja magaraca on navodi spor birokratski aparat, kao i problem manjka iskustva u veterinarskom praćenju životinja.

Magareće mlijeko

Magareće mlijeko je najsličnije majčinom mlijeku. Ima visok procenat imunoglobulina i enzim lizozim, koji predstavlja antibiotik tijela. Takođe, sadrži vitamine A, D, E i F, visoke količine magnezijuma, kalcijuma, fosfora i cinka. Koristi se kod prevencije plućnih bolesti i ojačavanje imuniteta.

Podsticaji

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da magarci ne ulaze u sistem premije po Pravilniku o podsticajima.

U Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH kažu da je u skladu sa Zakonom o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju FBiH – Programom podsticaja u Federaciji predviđena stavka koja se odnosi na uzgoj domaćeg magarca.

- Klijent ostvaruje pravo na novčanu potporu za maksimalno 50 izvornih zaštićenih pasmina životinja kao što su bosanski brdski konj, domaća buša, domaći magarac i pas tornjak - rekli su u ovom ministarstvu.

Dodaju da tokom 2018. godine nisu imali nijedan zahtjev za podsticaj za uzgoj domaćeg magarca.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Građevina

Uskoro tender za rekonstrukciju zgrade Soda So u Tuzli, radovi će koštati više od 10 mil KM

Uručivanjem Glavnog projekta rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje zgrade Vlade Tuzlanskog kantona u Tuzli završena je još jedna od faza pripreme za obnovu i rekonstrukciju objekta poznatog kao zgrada "Soda-So". U narednom periodu preostaje raspisivanje tendera za izbor izvođača radova i konačno početak rekonstrukcije, saopštila je Vlada TK. Ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice Anela Ajšić je izrazila svoje

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.