Vlasti u BiH odbijaju rasterećenje cijene goriva

Vlasti u BiH, uprkos pogubnim posljedicama rekordnih cijena goriva na poljoprivredu, industrijsku proizvodnju i standard građana, nisu voljne da smanje državne namete na maloprodajne cijene naftnih derivata i tako ublaže negativne efekte poskupljenja.

Komentarišući zahtjeve prevoznika, taksista i poljoprivrednika u RS za smanjenje akciza i putarina na gorivo, zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumović ocijenio je juče da vlasti u BiH neće posegnuti za tom mjerom, jer, kako kaže, političarima ekonomija nije u fokusu interesovanja.

"Već godinama govorim da javni prihodi ne mogu finansirati ovoliko nagomilanu administraciju. Nama u BiH na svim nivoima, od općina do države, za finansiranje administracije godišnje nedostaje od 600 do 700 miliona KM zbog čega se ide u zaduženja kod Međunarodnog monetarnog fonda, preko trezorskih zapisa i bankarskih kredita. U uslovima kada svi budžeti bilježe deficit, smanjenje akciza na naftne derivate bi dovelo do još većih budžetskih rupa, što zvaničnici na vlasti neće dozvoliti", istakao je Kasumović.

Na pumpama u RS od srijede su istaknute nove cijene naftnih derivata koje su od tri do šest feninga više u odnosu na prošlu sedmicu. Litar eurodizela sada iznosi oko 2,52 KM, a benzina od 2,54 KM do 2,63 KM, što su nove istorijske vrijednosti praćene skokom rafinerijskih i berzanskih cijena.

Učešće državnih nameta u cijeni naftnih derivata iznosi oko 40 odsto (akciza po litru 0,40 KM, putarina 0,15 KM, posebna putarina za autoputeve 0,10 KM i PDV od 17 odsto).

Kasumović ukazuje da je Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ključno tijelo zaduženo za akciznu politiku, bez čijeg zelenog svjetla za bilo kakve izmjene je nemoćan i državni parlament.

Nikola Špirić, predsjedavajući UO UIO i Kasumovićev resorni šef, kaže da nisu razmatrali smanjenje akciza i putarina na naftne derivate, jer nisu dobili zvaničan zahtjev.

"Do Upravnog odbora UIO nisu stigli nikakvi zahtjevi zbog čega i nije bilo razgovora o tome. Ako već postoje neke ideje, one treba i da se formalizuju", kratko je izjavio Špirić.

Da je nerealno očekivati bilo kakva fiskalna rasterećenja, vidi se i iz martovske analize Odjeljenja za makroekonomske analize UIO u kojoj se navodi da bi se BiH takvim potezom "udaljila sa evropskog puta", jer bi se udaljili od minimalno propisanog poreskog opterećenja u EU.

Kako ističu, visina akcize u BiH je najmanja u odnosu na sve članice EU, odnosno niža od 300 eura na 1.000 litara dizela, dok je EU propisala donji limit od 330 eura, kojeg se, doduše, još ne pridržavaju četiri članice (najnižu akcizu od 300 eura ima Litvanija). Takođe, kako navode, minimalna akciza na bezolovni benzin u EU iznosi 359 eura na 1.000 litara, dok je u BiH tek nešto veća od 300 eura.

"Kako EU planira da do 2013. izjednači akcize na dizel i bezolovni benzin, pa potom akcize na dizel značajno poveća, očekuje se da će jaz između akciza u EU i u BiH, ukoliko ne dođe do promjene u akciznoj politici u BiH, postati sve veći, od sadašnjih 0,10 KM po litru na obje vrste derivata do 0,25 KM po litru na dizel", ističe se u analizi uz napomenu da bi aktuelna recesija u članicama EU mogla odgoditi planove Brisela.

Pozivajući se na podatke Evropske komisije s kraja februara, navode da se ukupno poresko opterećenje dizela u EU (uključujući PDV) kreće u rasponu od 38 do 63 odsto (ponderisani prosjek 48 odsto), dok u BiH iznosi 37 odsto.

Predsjednik Pokreta potrošača RS Dragutin Bošković uvjeren je da domaće vlasti neće ublažavati akciznu politiku, iako će se konstantni rast cijena "crnog zlata" odraziti ponajprije na poskupljenje prehrambenih proizvoda.

"Vlasti nemaju interesa niti da utiču na smanjuje cijene goriva niti da obaraju akcize, jer im je stalo samo do punjenja budžeta. Nažalost, ne vidim izlaz iz postojeće situacije, ali je nesumnjivo da nam predstoji težak period u kome će lančano rasti cijene prehrambenih proizvoda", upozorio je Bošković.