Luka Petrović, v.d. generalnog direktora ERS - Izgradnjom solarnih elektrana Trebinje bi obezbjedilo struju za više od trećine RS
eKapija: ERS je privredni oslonac Trebinja, i kao takav motor razvoja ovog kraja. Koji su to direktni benefiti koje Grad dobija činjenicom da je sjedište ERS-a baš u Trebinju?
- MH Elektroprivreda Republike Srpske je motor razvoja Republike Srpske. Svake godine investiramo značajna sredstva u razvoj elektroenergetike na području Republike Srpske. Kako se na području Grada Trebinja nalaze četiri hidroelektrane, i kako su ove hidroelektrane okosnica elektroenergetskog sistema Republike Srpske, stekli su se uslovi da je sjedište MH ERS u Trebinju.
MH ERS sa svojim preduzećima u Trebinju - Hidroelektrane na Trebišnjici i Elektro Hercegovina, zapošljava veći broj radnika i obezbjeđuje brži razvoj ovog grada. Ispunjavanjem obaveza u skladu sa zakonskom regulativom u Republici Srpskoj obezbjeđujemo plaćanje poreza i drugih naknada lokalnoj zajednici iz koga se realizuju značajni infrastrukturni projekti na području Grada Trebinja.
eKapija: Kako se mijenjala energetska slika Trebinja od '60-ih godina pa na ovamo, od prve hidroelektrane do danas?
- Elektrifikacija na području Grada Trebinja počela je između dva svjetska rata, korišćenjem biomase, a zatim izgradnjom manje hidroelektrane HE Parež.
Značajniji razvoj elektroenergetike na području opštine Trebinje počeo je 1965. godine nakon izgradnje i puštanja u rad HE Dubrovnik I faza. Ta elektrana sa snagom od 210 MW i proizvodnjom od oko 1.400 GWh električne energije bila je moćna elektrana koja je doprinijela elektrifikaciji Hercegovine i južne Dalmacije.
Zatim, izgradnjom HE Trebinje 1 sa velikom snagom od 180 MW i velikom akumulacijom od 1,3 milijarde m3 vode obezbijeđeno je da HES na Trebišnjici ima značajno mjesto u elektroenergetskom sistemu zapadnog Balkana.
Izgradnjom HE Trebinje II, takođe i izgradnom PHE Čapljina, koja nije u sastavu MH ERS, ali dovodni kanal se nalazi na teritoriji grada Trebinja, stvorili su se uslovi da HES na rijeci Trebišnjici obezbjeđuje stabilnost elektro-energetskog sistema Hrvatske, Herceg Bosne i Republike Srpske.
Danas se HES na rijeci Trebišnjici dalje razvija izgradnom HE Dabar i HE Bileća, tako da se očekuje da u narednom periodu ove hidroelektrane obezbijede brži ravoj obnovljivih izvora energije koji koriste energiju sunca i vjetra.
eKapija: Kada govorimo o hidroenergetskom potencijalu trebinjskog kraja, šta nam brojke kažu, čime se raspolaže?
- Na području Trebinja imamo izgrađene četiri hidroelektrane ukupne instalisane snage 880 MW i proizvodnje od oko 2.300 GWh električne energije: HE Dubrovnik I faza, HE Trebinje I, HE Trebinje II i PHE Čapljina. Ovi objekti ne pripadaju samo MH ERS već i HEP i EPHZHB. Narušena je raspodjela potencijala između tri elektroprivrede, međutim očekuje se da se u narednom periodu u interesu svih elektroprivreda usaglasi raspodjela potencijala.
U narednom periodu na području Trebinja očekuje se izgradnja i drugih hidroelektrana, kada se za to stvore uslovi, poput HE Dubrovnik II faza i HE Boka.
- Na području Grada Trebinja proizvodi se značjana količina električne energije iz hidro izvora. Kolike su količine zavisi od hidrološke situacije. Postojeće hidroelektrane u sistemu MH ERS godišnje proizvedu od 1.000-1.300 GWh.
Nakon izgradnje HE Dabar i HE Bileća očekuje se povećanje proizvodnje električne energije na četiri postojeće hidroelektrane.
eKapija: Kakvo je stanje hidroenergetskih objekata HE Trebinje 1 i 2, kao i sada HE Plat? Na koji period se rade investiciona održavanja?
- Zbog stabilnosti energetskog sistema Hrvatske i Republike Srpske neophono je obezbijediti kontinualno održavanje ovih hidroelektrana. Kako je HE Dubrovnik I faza (HE Plat) u pogonu 55 godina realizovana su značajnija investiciona ulaganja u rekonstrukciju i povećana je snaga ove hidroelektrane za oko 40 MW. Na HE Trebinje I investirana su značajna sredstva u održavanje i zamjenu opreme.
eKapija: Sa kojim regionalnim kompanijama imate najčvršću saradnju po pitanju održavanja, nabavki opreme, radova na remontu i slično?
- Kod revitalizacije i modernizacije hidroenergetskih objekata učestvuju vodeće svjetske kompanije, poput ABB iz Njemačke ili Siemensa, a od regionalnih kompanija na revitalizaciji HE Trebinje I učestvovala je Goša Montaža iz Srbije.
eKapija: S obzirom na to da ERS želi napraviti još veći iskorak ka obnovljivim izvorima energije koje se investicije konkretno planiraju na području Trebinja?
- Na području Trebinja značajan je potencijal energije sunca, tako da ERS namjerava da izgradi veći broj solarnih elektrana. U fazi smo dobijanja koncesije za solarnu elektranu Trebinje 1 snage 73 MW, a na lokacijama koje su u blizini planirane SE Trebinje 1 izrađuje se tehnička dokumentacija za još dvije solarne elektrane, SE Trebinje II i SE Trebinje III ukupne snage od 70 MW.
eKapija: Kakvi su kapaciteti za ulaganje u solarne elektrane ovog kraja? Može li se u narednim godina očekivati veći investicioni zamah u ovom sektoru?
- Razvojem tehnologije za proizvodnju električne energije iz solarnih elektrana stvorili su se uslovi da će u narednom periodu ovaj vid energije biti jeftniji od ostalih i sa najmanje rizika za investitore.
eKapija: Kako vidite razvoj energetskog sektora Trebinja u narednim godinama?
- Trebinje danas ima kapacitete koji mogu da zadovolje potrebu više od jedne četvrtine Republlike Srpske. U narednom periodu očekuje se povećanje proizvodnje na postojećim hidroelektranama i sa izgradnjom solarnih elektrana može se očekivati da Trebinje obezbijedi potrebu za električnom energijom više od jedne trećine Republike Srpske.
U daljoj budućnosti može se očekivati da se izgrade takvi kapaciteti koji će imati značajno mjesto u elektroenergetskom sistemu regiona. Prirodni potencijal postoji, prenosna mreža je razvijena i to su jedni od preduslova za još značajnije investicije na području Trebinja u oblasti elektroenergetike.
Top priče
16.04.2024. | Industrija, Građevina
Njemačka firma u Laktašima dograđuje proizvodni pogon
Njemačko preduzeće u Laktašima Technics Programme Engineering podnijelo je Gradu Laktaši zahtjev za izdavanje ekološke dozvole za postrojenje za mašinsku obradu metala, izvještava Indikator.ba. Riječ je o dogradnji po postojećeg postrojenja u naselju Mahovljani, na parcelama označenim kao k.č. broj: 73/2 74/1, 75, 76, k.o. Mahovljani. Ukupna planirana bruto proizvodnja gotovih proizvoda iznosi oko 100 tona godišnje. Technics Program
17.04.2024. | Građevina
Ruski investitor ne odustaje od gradnje rezidencijalnih vila na samom ulazu u Budvu
17.04.2024. | Građevina
17.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Zemljište za gradnju vjetroparka u Šavniku zakupiće konzorcijum podgoričkih firmi
17.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
16.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
Kreće serijska proizvodnja prvog bh. električnog vozila
16.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
eKapija+
17.04.2024. | Vijesti
Otvorene prijave za akcelerator program inovativnih poslovnih ideja u Istočnom Sarajevu
17.04.2024. | Vijesti
16.04.2024. | Vijesti
Želite da uložite u luksuznu nekretninu? - Vodite računa da ispunjava ove uslove
16.04.2024. | Vijesti
16.04.2024. | IT, Telekomunikacije
Kako se nositi sa stresom na društvenim mrežama
16.04.2024. | IT, Telekomunikacije
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Sarajevo Destination Festival od 25. do 27. aprila
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
17.04.2024. | Građevina
Živinice sa skoro milion maraka nadograđuju i šire Gradsku upravu
16.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
FK Željezničar traži strateškog partnera za rekonstrukciju stadiona Grbavica i gradnju trening kampa - Investicije od oko 90 mil EUR (VIDEO)
16.04.2024.. | Građevina, Turizam, sport, kultura
15.04.2024. | Građevina
Sokolac raspisao novi tender za višemilionske radove na izgradnji gradske kuće
15.04.2024. | Građevina
15.04.2024. | Agro, Finansije
Utvrđeni uslovi prodaje prijedorskog ribnjaka Saničani
15.04.2024. | Agro, Finansije
15.04.2024. | Građevina, Finansije, Zdravstvo
Posušje kreće s izgradnjom edukacijsko-rehabilitacijskog centra
15.04.2024. | Građevina, Finansije, Zdravstvo
14.04.2024. | Građevina
Kreće obnova širokobriješke gimnazije
14.04.2024. | Građevina