NavMenu

Kako bi mogla da izgleda budućnost energetskog sektora u BiH?

Izvor: eKapija Ponedjeljak, 04.11.2019. 13:41
Komentari
Podeli
(Foto: jaroslava V/shutterstock.com)
Prema energetskoj strategiji Bosne i Hercegovine koja se temelji na očekivanim klimatskim promjenama do 2030. godine, naša zemlja emisiju ugljen dioksida može znatno smanjiti upotrebom zemnog gasa.

Preduvjet za to je ulaganje u nove projekte interkonekcije BiH sa Hrtavskom i Srbijom. O tome je na regionalnom kolokviju Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE) održanom krajem prošlog mjeseca u Sarajevu govorio Edhem Bičakčić, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta ove strukovne organizacije.

U veoma iscrpnom izvještaju o projekciji razvoja elektroenergetike BiH u kontekstu klimatskih promjena naznačio je četiri projekta konekcije sa susjedima a preko njih sa glavnim koridorima snabdijevanja gasom. Interkonkcija bi se na jugu ostvarila sa Hrvatskom na potezu Zagvozd – Posušje – Novi Travnik sa krakom za Mostar. Sjeverni pravac povezivanja bio bi Slobodnica (Hrvatska) – Brod (BiH) – Zenica. Sa Hrvatskom bi bili povezani i na zapadu pravcem Lička Jesenica – Tržac – Bosanska Krupa sa krakom za Bihać odnosno Velika Kladuša – B.Krupa – Ključ. Nova interkonekcija sa Srbijom bila bi od Novog Sela (Bijeljina) ka Banjoj Luci i Novom Gradu (ranije Bos. Novi).

Regionalnu osnovu za realizaciju ovih projekata, prema Bičakčićevim riječim,a čine transanadolski, transjadranski i jonsko-jadranski gasovod, Turski tok, interkonekcije Bugarske i Srbije te Grčke i Bugarske, potom Bugarske, Ruminije i Mađarske, zatim Slovenije i Hrvatske, LNG Krk te Gastrans. Na većini ovih gasovoda u toku su administrativne predradnje ili započeta ulaganja.

Za učesnike kolokvija posebno zanimljiva bila je opservacija Edhema Bičakčića o tome kakva je budućnost elektroenergetike u BiH.


– Ako je jasno opredjeljenje da se ispoštuju zahtjevi Evropske energetske politike osnovni strateški cilj BiH mora biti usklađivanje zakonodavstva, što je kompleksan zadatak koji podrazumijeva obimne i suštinske promjene i sveobuhvatnu reformu energetskog sektora. Ugalj je za BiH ključni prirodni resurs i treba ga koristiti kao tranzicioni resurs za tranziciju energetskog sektora ka dominantnom korištenju obnovljivih izvora - istaknuto je u vezi s ovim.

U periodu 2020-2035. prosječno će se na korištenja energije sunca, vjetra, hidropotencijala, biomase, godišnje graditi kapaciteti od 120 megavata novih obnovljivih izvora što je investicija od oko 220 miliona KM. Značajan podsticaj tim investicijama trebalo bi da bude očekivani pad cijena tehnologija za vjetroelektrane i solarne elektrane.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.04.2024.  |  Vijesti

UIO odložila kupovinu zgrade u centru Banjaluke

Nekoliko dana prije nego što će im isteći rok da se izjasne o ponudi firme Grand trade (Grand trejd) za kupovinu poslovnog prostora u Banjaluci, Uprava za indirektno oporezivanje BiH se dogovorila sa ponuđačem da se rok za konačnu odluku prolongira za još nekoliko mjeseci. Firma biznismena Mileta Radišića, koji je ležao u zatvoru zbog privrednog kriminala, dostavila je u januaru ove godine dvije ponude, prenosi Capital. Prvom je Upravi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.