Na Staroj planini prave hljeb kao prije 7.000 godina

Stručnjaci beogradskog Narodnog muzeja, s kolegama iz Fondacije "Arhitekta Aleksandar Radović" iz Niša koji već desetak godina proučavaju običaje na Staroj planini, predložiće da izrada "ženskog hljeba" u crepulji uđe u nacionalni registar nematerijalnog kulturnog naslijeđa.

Riječ je o postupku izrade hljeba za koga postoje dokazi da je star najmanje 7.000 godina, kazala je Tanjugu muzejska savjetnica Narodnog muzeja iz Beograda Biljana Đorđević, koja već desetak godina dolazi u Gostušu, poznatu u kao "kameno selo", jer je sve napravljeno od kamena", gdje proučava ovaj izuzetno arhaičan način pripreme hljeba.

- Od 2009. godine dolazim u Gostušu i proučavam upravo izradu hljeba u ženskoj crepulji. Ženskoj zbog toga što se vijekovima unazad ovim poslom bave isključivo žene, nikako muškarci. Ona je izuzetno interesantna za moja istraživanja jer je način na koji su žene na cijeloj Staroj planini pripremale a i sada ponekad pripremaju hljeb izuzetno arhaičan - rekla je Đorđević.

Ona je navela da najstarije crepulje potiču iz neolita, tako da se može reći da je ovaj postupak star bar 7.000 godina.

- Nažalost, veoma malo žena danas zna da priprema hljeb na ovaj način, a mi pokušavamo da to prezentovanjem mladim naraštajima spasimo od nestanka. I ne samo to, već i da izrada ženskih crepulja na Staroj planini uđe u nacionalni registar nematerijalnog kulturnog naslijeđa kao još jedan bitan element - kaže Đorđević.

Ovaj postupak podrazumijeva da se najprije od blata, koje se miješa s kučinom, pravi posuda za pečenje koja se peče u ognjištu, nakon čega se u nju stavlja umješeno tijesto koje se odmah prekriva žarom sa ognjišta. Crepulja u kojoj se peče hleb, a koja se i sama peče u ognjištu, naziva se u ovom selu i "ženskom crepuljom", jer po drevnim običajima, samo žene mogu da pripremaju hljeb na ovakav način, i to isključivo neparan broj žena, a crepulja se na kraju, prije pečenja, "dekoriše" krstom.

Baka Vera Manić objašnjava da isključivo žene mogu da prave ovako hljeb.

- Žene idu na zemlju, gaze zemlju koju miješaju sa vodom i kučinom, formira se crepulja, na kraj se stavi i krst na sredini, zatim se peče u ognjištu. Kada se ispeče crepulja, stavlja se tijesto koje se pak pokriva žarom sa ognjišta i vrlo brzo se ispeče hljeb - kaže baka Vera, koja sa još nekoliko Gostušanki i danas povremeno pravi hleb na ovaj hiljadama godina star način.

Ljubina Nikolić kaže da nema ukusnijeg hljeba od hljeba napravljenog na ovaj način.

- Iako cijeli postupak ne obećava, hljeb pripremljen na ovaj način je izuzetno ukusan. Nažalost, potrebno je mnogo posla da bi se napravio, ali na kraju dobijate hljeb jedinstvenog ukusa kakav se sve rijeđe može probati - kaže baka Ljubina.

Stara planina

Gostuša

Biljana Đorđević

Ljubina Nikolić

ženski hljeb u crepulji

običaji na Staroj planini

registar nematerijalnog kulturnog naslijeđa

crepulje

posuda za pečenje od blata