Kada slaba konekcija uspori e-lekciju - Koliko je BiH odmakla u digitalnoj transformaciji školstva?

Dvije učiteljice i 47 đaka zajedno prolaze osnovne matematičke operacije. Jedna od njih ispisuje oduzimanje dva broja na tabli, a potom svi zajedno rade vježbu na pametnoj verziji iste. Djeca sjede u neformalnim grupama - neko je oslonjen, a neko nastavu prati sjedeći na stolu. U šarenim čarapicama dvije osmogodišnjakinje nehajno mašu nogama, podižući dva prsta na pitanje predavača.

Ovako izgleda čas matematike u drugom razredu helsinške osnovne škole Lauttasaari, koju je eKapija posjetila na proljeće ove godine. Neposredna atmosfera, odsustvo uobičajenih školskih klupa po redovima, taburei umjesto stolica, poneki lejzi beg, LED ekrani, klavir...

- Možda vam je čudno da su djeca bez obuće, ali ideja je da u školu dođu i budu ono što jesu - priča nam Eeva Maija Ainikkamaki, jedna od učiteljica.

- Učenici imaju različite potrebe i nastojimo da svakom od njih damo ono što mu treba. Veliki dio nastave posvećujemo socijalnim vještinama - po prvi put u njihovim životima rade u ovakvom okruženju, i zato je važno da nauče kako da funkcionišu u grupi, bez obzira da li im se neko dopada ili ne.

Najveća osnovna škola u Finskoj sprovodi inovativne metode nastave spajajući dva razreda u jedan. Učitelji rade u parovima, a poput većine obrazovnih ustanova u ovoj zemlji nastava je fleksibilna, počiva na ideji svih mogućih oblasti i mjesta za učenike da uče, koristi ICT alate koliko god je moguće i ostavlja veliki prostor za samostalni rad učenika. To znači da učenje nije ogranično samo na učionicu, knjigu, papir i česte testove. A da to nije ni neophodno, potvrđuje i to da najkraći broj časova na svijetu i "opuštena", interaktivna nastava daju najbolje rezultate finskih đaka na PISA testovima u Evropi.

Od jeseni 2016. godine u ovoj nordijskoj zemlji na snazi je novi kurikulum koji definiše nekoliko ključnih oblasti potencirajući dodatno ICT kompetencije, tzv. working life vještine i preduzetništvo. Kao primjer recimo, finski učenici sada uče programiranje već od prvog razreda, a računari i tableti svakodnevno su u upotrebi tokom časova.

Kako bi se naši obrazovni sistemi približili ovakvim evropskim standardima, ministri prosvete regiona su na sastanku održanom u junu ove godine u Beogradu usaglasili preporuke za digitalnu transformaciju obrazovanja koja, između ostalog, podrazumijeva upotrebu novih tehnologija u procesu učenja, razvoj digitalnih vještina nastavnog kadra, algoritamsko razmišljanje i kodiranje.

S obzirom na to da obrazovni sistemi RS i FBiH nisu usklađeni, i realizacija projekata iz digitalne transformacije u ova dva entiteta se razlikuje. Čak se i u kantonima ove mjere sprovode različitom dinamikom.

Kada je riječ o FBiH, Kanton Sarajevo (KS) najviše radi na uvođenju informacionih sistema u obrazovanju. Kako je za eKapiju rekao ministar prosvete KS Elvir Kazazović, u proteklom periodu je dosta urađeno kako bi se obrazovni sistem u ovom kantonu digitalno transformisao.

- Informatiku smo uveli u nastavni plan i program već od prvog razreda osnovne škole. Radi se edukacija nastavnika, odnosno učitelja, radimo i na projektu elektronskog dnevnika, dok je projekat mobilnih elektronskih učionica već realizovan u svim školama.

Kazazović ističe da je pilot projekat elektronskog dnevnika realizovan i da se od septembra ove godine uvodi u sve osnovne škole u KS.

- Trenutno smo u fazi opremanja svih učionica uređajima potrebnim za uvođenje e-dnevnika, uporedo uvodeći i internet mrežu. Vrijednost ovog posla je oko milion maraka.

Osim toga, kaže, uveli su i elektronska svjedočanstva, kao i onlajn upis u srednje škole koji se provodi već dvije godine. Za sve osnovne škole nabavljeni su i 3D printeri.

Ni RS ne zaostaje u informatizaciji obrazovnog sistema. Ministarstvo prosvjete i kulture je donošenjem Strategije razvoja obrazovanja za period 2016-2021. godine, stvorilo uslove za primjenu razvojnih procesa u oblasti informacionih tehnologija u obrazovanju.

Ovo ministarstvo je od 2009. do 2011. godine organizovalo i obuku svih nastavnika u školama kako bi ih osposobilo za primjenu informacionih tehnologija u nastavi. Kako iz resornog ministarstva ističu za naš portal, obuku je tada prošlo 11.000, a kasnije još 2.000 nastavnika.

- Naši nastavnici su obučeni za primjenu novih tehnologija, koje koriste u svojim pripremama za nastavu, kao i u izvođenju nastavnog procesa, čime utiču na razvoj digitalne kompetencije kod učenika.

Dodaju da su osnovne i srednje škole u RS relativno dobro opremljene računarskom opremom - u 187 osnovnih škola u upotrebi je 2.700 računara, dok je u 79 javnih srednjih škola 2.500 računara. Oko 30 osnovnih i srednjih škola opremljeno je pametnim tablama, čime su, kako ističu, unaprijeđene nastavne metode, a učenicima olakšan proces učenja.

- U 22 škole u upotrebi je e-dnevnik, kao softverski alat za elektronsko ocjenjivanje učenika i analizu njihove evaluacije u nastavi, a u narednom periodu biće uveden u sve škole. Roditeljima e-dnevnik daje mogućnost uvida u evidenciju ocjena i izostanaka učenika, kao i komunikaciju sa nastavnicima.

Ministarstvo prosvjete i kulture RS se 2015. povezalo sa svim osnovnim i srednjim školama sistemom Eduis, centralizovanim i jedinstvenim informacionim sistemom, kojim je značajno poboljšana efikasnost i transparentnost poslovanja škola. Putem ovog sistema prate ljudske resurse, finansijsko knjigovodstvo, osnovna sredstva u školama, ali i plan i program rada škola. Unaprijeđena verzija ovog sistema, Eduis onlajn, uveden je kao pilot projekat u dvije škole i plan je da poslije testiranja i evaluacije bude uveden u sve škole.

Projekat Dositej

Iz Ministrstva prosvjete RS ističu da su posebno ponosni na projekat Dositej u okviru kojeg je 125 osnovnih škola opremljeno sa oko 18.000 učeničkih i 1.350 nastavničkih laptopova. U 718 e-učionica aktivno se primjenjuju informacione tehnologije u nastavnom procesu po modelu "jedan na jedan". Planirano je da se ovaj projekat implementira u svim osnovnim školama u RS.

Iz banjalučke kompanije Lanaco, koja je realizovala projekat Dositej, kažu za eKapiju da su prve dvije faze projekta realizovane 2012. i 2014. godine, te da se uskoro očekuje početak posljednje faze.

- Za treću fazu, koja obuhvata 62 osnovne škole, raspisan je tender početkom juna 2018.

Da je projekat Dositej dobro osmišljen, potvrđuju i dobijena piznanja. Naime, Intel je 2013. radio istraživanje na osnovu kojeg je Dositej proglašen za najbolje urađen projekat za digitalnu transformaciju u Evropi za tu godinu. Priznanje je stiglo i od Univerziteta Kembridž koji je projekat Dositej uvrstio u svoju publikaciju "Guide to exellence" kao primjer dobre prakse u 2014. i 2015. godini.

Kako sve to izgleda u praksi

Dobro osmišljeni projekti i želja da se oni sprovedu, kao i pritisak EU da usvoje njihove smjernice za pristupanje, ipak nisu sami po sebi dovoljni, pokazuje praksa. Projektima se mora pristupati sistemski i postepeno, kažu iz jedne osnovne škole u RS, koja je uspješno realizovala projekat Dositej. Ali, kako navode, u prvoj godini implementacije imali su velikih problema - infrastrukturnih, koji su se nastavili i kasnije.

- Najveći problem je u tehničkoj podršci, odnosno jako lošoj internet vezi, toliko lošoj da ponekad "šerovanje" jedne fotografije može da traje i cijeli čas. Problem loše konekcije ne traje nekoliko sati ili cijeli dan, već često i danima. Ponekad se dešava da sve bude u redu sa mrežom, i u tim slučajevima, kada čas traje bez problema, djeci bude zanimljivo.

Ističu da više od pola zaposlenih koji su uključeni u program ima volju i želju da rade na digitalnoj transformaciji, ali sadašnji uslovi često onemogućavaju produktivno izvođenje časova. To je veliki posao, kažu, i učitelji se za svaki čas moraju adekvatno pripremiti.

Kao jedan od problema izdvajaju i što u odjeljenjima često ima više učenika od broja računara.