RETROSPEKTIVA 2017 - Investicije u oblasti SAOBRAĆAJA koje su izazvale najveće interesovanje korisnika eKapije

Investicioni tim eKapije uradio je analizu i formirao rang listu investicija i investicionih ideja koje su izazvale najveće interesovanje, odnosno čitanost naših korisnika u 2017. godini. Rezultati su veoma interesantni, neki očekivani, mada ima i dosta iznenađenja, tako da smo upravo zbog toga odlučili da ove informacije podijelimo sa vama.

Predstavljamo vam najzanimljivije projekte u sektoru SAOBRAĆAJ.

Akcize grade puteve - bila je poruka onih koji su krajem 2017. godine dali glas za usvajanje izmjena Zakona o akcizama. Zakonske izmjene podrazumijevaju povećanje putarine, rast akcize na lož-ulje i uvođenje akcize na biogoriva, što će, kako se čulo u UIO BiH, godišnje državi donijeti 220 mil KM, a koje bi direktno išle za gradnju puteva. Isticalo se i to da je ovo povećanje nužno kako bi Autoceste FBiH mogle da vraćaju kredite međunarodnim finansijskim institucijama. Ministar vanjske trgovine Mirko Šarović je jednom prilikom rekao da povećanje akciza možda i nije nužno najbolji način za gradnju novih kilometara, već da se to može realizovati i koncesijama.

FBiH je već najavila da će u 2018. godini uložiti 300 mil KM u izgradnju novih dionica širom tog entiteta, dok RS radi na autoputu Banjaluka-Prnjavor-Doboj i dobila je novac za gradnju dionice Koridora 5C kroz RS.

U godini iza nas radilo se na unapređenju aviosaobraćaja i potencijala koje imaju najprije Tuzla, a onda i Bihać, Sarajevo, Mostar.

Srbija već ima definisanu trasu svoje dionice budućeg autoputa do Sarajeva, dok se, očekivano, BiH još nije dogovorila oko toga. Ta se investicija našla na prvom mjestu naše liste najčitanijih investicija u saobraćajnoj infrastrukturi. Kao što se već zna, Turska je spremna finansirati radove, Srbija je procijenila svoj dio investicije na 830 mil EUR, a veliko pitanje za BiH, ujedno i najvažnije, ostaje trasa. Možda u 2018. dobijemo odgovor da li će se asfalt položiti na potezu preko Tuzle i Bijeljine, ili preko Romanije i Sokoca, dok postoji i opcija preko Rogatice i Višegrada.

Da dio kroz Srbiju nije jednostavan za gradnju govori i podatak Saobraćajnog instituta CIP iz Beograda koji kaže da bi se gradilo čak 62 mosta i 22 tunela. Do prvih otvorenih kilometara privrednici će i dalje gubiti vrijeme i novac na lošim putevima, čekajući državne odluke.

Očekivano, visoko drugo mjesto zauzimaju vijesti o radovima na Koridoru 5C. Pred sam kraj godine Evropska investicijska banka je zatražila od Autocesta FBiH da se ponovi tender za izgradnju kompleksne dionice Počitelj-Zvirovići, jer je banka smatrala da je došlo do povrede postupka nabavke uslijed objavljivanja povjerljivih informacija u pojedinim medijima.

Izgradnja dionice Mostar sjever – Mostar jug, kao i tunela Prenj, treba da počne na proljeće 2018. godine, što bi koštalo 550 mil EUR. Uslovi za gradnju ovih dionica stekli su se usvajanjem Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za FBiH. Za tunel Prenj, kao i gradnju ostalih dionica, bila je zainteresovana i italijanska kompanija Pizzarotti. Kako je prošle godine rekao direktor Autocesta FBiH, Adnan Terzić, plan je da 2021. godine bude završeno 145 kilometara autoceste i 24,5 km brze ceste.

Što se tiče RS, ona dobija 70 mil EUR od EBRD-a za radove na dvije petlje i put dužine 6 km na dionici Koridora 5C.

Treću poziciju drži autoput 9. januar, odnosno od Banjaluke do Doboja, koji bi trebalo u potpunosti da bude završen u proljeće ove godine. Otvaranjem dionice od Mahovljana do Drugovića u oktobru 2017. godine u dužini od 10 kilometara, u upotrebu se vraća petlja Mahovljani, što će smanjiti saobraćajne gužve u centru Laktaša.

(Dionica autoputa 9. januar) Kompletna dionica od Banjaluke do Prnjavora biće duga oko 35 kilometara. U saobraćaj je puštena i dionica autoputa od Doboja do Prnjavora u dužini od oko 36 kilometara.

Na četvrtom mjestu je vijest o otvaranju najsjevernije dionice Koridora 5C - Odžak-Svilaj, što BiH direktno povezuje sa EU. Do završetka izgradnje mosta Svilaj i graničnog prelaza, ovaj dio je pušten na korišćenje lokalnom stanovništvu. Krajem januara biće realizovano skoro 40% ukupnog projekta izgradnje mosta, a puštanje u saobraćaj najavljeno je za maj 2019. godine.

Petoplasirani je sarajevski aerodrom, na kojem se ovih dana završilo rušenje terminala A u cilju modernizacije ovog aerodromskog kompleksa. Riječ je o terminalu koji se odavno ne koristi za prvobitnu namjenu i koji se nalazi pokraj obnovljenog Terminala B. Nakon rušenja starog Terminala A, planirano je proširenje postojećeg Terminala B čime će aerodrom realizovati veliku i potrebnu investiciju.

Procijenjena vrijednost investicije je 38 mil KM, a proširenje bi trebalo da osigura dodatnih oko 9.000 m2 prostora na četiri etaže i to suteren, prizemlje i dva sprata. Dograđeni dio objekta će činiti jedinstvenu arhitektonsku, građevinsku i tehnološku cjelinu sa postojećim Terminalom B. Posao izrade glavnog projekta rekonstrukcije i proširenja Terminala B dodijeljen je projektantskoj kući Grupa Arh.

Cesta Neum-Stolac zauzela je šestu poziciju, a juče su saopštena imena firmi koji uskoro pokreću građevinske mašine na ovoj dionici. Ugovor za lot 1 obuhvata asfaltiranje dionice Stari Neum – Babin Do (5,3 km), izgradnja ceste Babin Do – Oštrovac (1,7 km), izgradnja tunela Oštrovac (90 m) i podvožnjak Oskorušnica (10 m). Izvođač radova vrijednih oko 6 mil KM je Integral inženjering iz Laktaša.

Ugovor za lot 2 podrazumijeva izgradnju ceste na dionici Oštrovac – Broćanac (5 km). Osim ceste radiće se i tri podvožnjaka. Izvođači radova su HP investing iz Mostara i Putovi iz Gruda, a posao na ovom dijelu košta oko 5,92 mil M.

Sarajevsko predstavništvo DHL je krajem oktobra otvorilo novu poslovnu zgradu vrijednu 5 mil KM i ta se investicija našla na sedmom mjestu. Novi DHL objekat je projektovan tako da može zadovoljiti potrebe DHL-a, po očekivanim stopama rasta, za narednih 5 do 10 godina. Objekat će značajno povećati postojeće sortirne i skladišne kapacitete DHL-a.

Na osmoj poziciji je put od Foče do Šćepan Polja, koji bi se gradio u saradnji sa Crnom Gorom. Ministar prometa BiH Ismir Jusko je izjavio kako bi ova dionica koštala nešto više od 70 mil EUR i da su u toku pregovori sa crnogorskim kolegama.

Još jedan put za međunarodni saobraćaj i saradnju je onaj od Skelana do Bajine Bašte, čiju je gradnju prošle jeseni najavila ministarka građevine Srbije Zorana Mihajlović. Ta se vijest našla na devetom mjestu.

Središnju, desetu poziciju naše liste, drži sarajevska Prva transverzala, čija se gradnja već dugo prolongira, jer se i tenderi ponavljaju. Uskoro bi mogli da čujemo kakve su ponude stigle za dio od Rondo Bare do ulaska u tunel Kobilja glava, na dionici Bare – Tunel Kobilja glava – Donji Hotonj. Riječ je o poddionici dugoj 1,1 km, a radovi su vrijedni 12 mil KM. Rok za dostavu ponuda istekao je 22. januara.

Vlada KS ranije je osigurala gotovo 20 mil KM za početak gradnje Prve transverzale, dok je pomoć obećala i federalna vlada, a planirano je i uzimanje kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Čak se i u Brčkom razmatra izgradnja aerodroma, a ideju je predstavio Sašo Murtić iz Novog Mesta, član slovenačog konzorcija preko kojeg strani ulagači investiraju u razne projekte širom svijeta. Lokacija je izabrana, kako je rekao, zbog dobre pozicije, a investicija se procjenjuje na 400 mil EUR. Realna ili ne, našla se na jedanaestom mjestu naše liste.

Ni trebinsjki aerodrom, koji je dospio na dvanaestu poziciju, ne bi imao problema sa maglom, ali je maglovita i dalje priča oko njegove gradnje. Čak je bila izabrana firma za izradu strategije razvoja ovog aerodroma, pa je Vlada RS raskinula ugovor sa njom.

I dalje smo na aerodromima, ovaj put bihaćki. Vijest na trinaestom mjestu kaže da su izabrana tri najbolja idejna rješenja za gradnju aerodroma Golubić. Kako su rekli eKapiji iz menadžmenta ovog aerodroma, ove godine dobiće se glavni projekat i definisaće se finansije, koje se procjenjuju na oko 50 mil KM.

I banjalučki aerodrom želi iskoristiti sve svoje adute, pa se zato krenulo u gradnju kargo centra. Ova investicija, koja se našla na četrnaestom mjestu, ipak je privremeno zaustavljena.

Vraćamo se u Sarajevu gdje je krajem oktobra dionica Briješće - Ulica Safeta Zajke - vijadukt Briješće na Sarajevskoj zaobilaznici zvanično puštena u promet. Ovim je Sarajevo dobilo još jedno direktno uključenje na autoput A1. Ova zaobilaznica zauzela je petnaesto mjestu.

Iza nje, na šesnaestoj poziciji, je izgradnja puta od Banjaluke do Novog Grada i rekonstrukcija pruge od Banjaluke do granice sa Hrvatskom, čija je ukupna vrijednost oko 560 mil EUR. Ugovor za ove radove potpisan je u novembru u Budimpešti između Autoputeva RS, Željeznica RS i kineske kompanije China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group.

Još jedan put koji bi ubrzao putovanje od Banjaluke do Hrvatske, tačnije Splita, takođe bi gradili Kinezi. Projekat je dugoročan, a našao se na sedamnaestom mjestu.

Našu listu završavaju priče o gradnji putničkog terminala na aerodromu u Tuzli, planiranom jačanju Luke Brčko, pruzi Vareš-Banovići i mostu Bratunac-Ljubovija.

Pogledajte kompletnu rang listu investicija u kategoriji SAOBRAĆAJ i uporedite koliko se ona slaže sa nekim vašim razmišljanjima, ocjenama i procjenama.

I još nešto, da li ste vidjeli koji projekti su izazvali vašu pažnju u kategoriji INDUSTRIJA, POLJOPRIVREDA I PREHRAMBENA INDUSTRIJA, NEKRETNINE, KOMUNALNA INFRASTRUKTURA I ENERGETIKA, ZDRAVSTVO, TURIZAM, TELEKOMUNIKACIJE i IT, EKOLOGIJA i TRGOVINSKI CENTRI?