NavMenu

Uspjesi Instituta za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu koji je dio evropske naučne zajednice

Izvor: eKapija Ponedjeljak, 22.09.2008. 11:09
Komentari
Podeli

Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, već 54 godine održava status središnje naučno-stručne ustanove za ekspertni tretman voda i zaštitu okoliša.

Nakon što je za vrijeme opsade Sarajeva, sa 20-ak uposlenih uspješno rješavao vitalni problem snabdijevanja građana vodom, Institut se po završetku rata uključio u istraživačke programe Evropske unije.

Dr.Branko Vučijak<STRONG><EM>Dr.Branko Vučijak
(prof. dr. Tarik Kupusović)

"Već 1997. godine, dvije godine nakon rata, dobijamo prvi međunarodni naučno-istraživački projekat direktno putem tendera iz Brisela, koji je imao široku primjenu rezultata u BiH, ali šo je još važnije, 6-7 ljudi koji je učestvovalo u projektu je unaprijedilo svoja znanja i unaprijedilo sposobnosti komunikacija u međunarodnom naučnom i poslovnim svijetu", kazao je prof. dr. Tarik Kupusović.

Među 50 uposlenika u Institutu je angažirano i 17 mladih stručnjaka, koji kao naučni podmladak fokusirano rade na okvirnim programima Evropske unije, Svjetske banke, USAID-a i drugih međunarodnih ustanova.

U posljednjih 7-8 godina Institut je izveo desetke projekata, što ih je finansirala Evropska unija. Uključivanjem u internacionalnu razmjenu znanja Institut je postao dio evropske naučne zajednice.

Trenutno 6 magistranata i 4 doktoranta završavaju svoje radove na međunarodnim projektima, donoseći na taj način u našu zemlju nova znanja i evropske standarde.

Tako je urađeno sa Studijom ranjivosti Federacije kao dijelom njenog budućeg prostornog plana.

"Ovdje ispred mene vidite jednu kartu koja je rađena najsavremenije alatima, GIS alatima, ovo je hidrogeološka karta, i svaki podatak koji smo sakupili, obradili i interpretirali, ima i svoju poziciju u prostoru. I također, iza svega ovoga stoji ogromna baza podataka koja, kako se budu sticala nova saznanja, kako se bude dalje istraživalo, uvijek se može obnoviti i uvijek dati neki noviji, potpuniji prikaz", izjavila je dipl.ing.građ, Dalila Jabučar, izvršni direktor Instituta, za emisiju Društvo znanja.

Bitna odrednica rada Instituta za hidreotehniku jeste aktivan prenos znanja, putem teoretske i praktične nastave uz vlastite projekte i programe u školama širom BiH. Fokus je na obrazovanju učeničke populacije o vodama i zagađenju i zaštiti okoliša.

Dr.Branko Vučijak<STRONG><EM>Dr.Branko Vučijak

"Svi uposlenici Instituta za hidrotehniku uključeni su i u istraživački rad a ono na što smo jako ponosni jeste transfer znanja koje prenosimo ne samo između sebe nego i izvan instituta. Tu se rukovodimo onom misli – "nije znanje znati znanje, nego je znanje dati znanje`. U tom smislu svoje znanje nastojimo da iznesemo iz instituta i da prenesemo na mlade odnosno na učeničku populaciju", dipl.ing.građ. Sabina Hadžiahmetović, voditeljica odgoja i obrazovanja mladih.

Ovdje i studenti Građevinskog fakulteta obavljaju dio praktične nastave.

Vildan Mulagić, apsolvent Građevinskog fakulteta, mlađi istraživač kaže: "Takvo jedno iskustvo predstavlja jednu veliku prednost jer u samom procesu sticanja znanja u teoretskom smislu na fakultetu, dolazite u stiuaciju da to znanje morate primjeniti i praktično. Meni je vrlo korisno bilo i to što sam tokom rada na institutu bio na takvim projektima koji su uključivali i terenske poslove i kancelarijski rad".

Institut je dobitnik dviju vrlo vrijednih nagrada – Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva, te nagrade za izvrsnost za područje Euroazije, koju dodjeljuje Američka agencija za međunarodni razvoj.

Nakon međunarodnog projekta detekcije gubitaka vode, stručnjaci Instituta su konstruirali mjerna kola za kvantificiranje gubitka vode u distributivnoj mreži.

Na međunarodnom natječaju u Crnoj Gori, 2005. godine, u društvu 12 najvećih svjetskih kompanija, Institut je dobio projekat detekcije gubitaka u tri crnogorska grada.

Dipl.ing.građ. Đevad Koldžo, šef grupe za deteciju gubitaka vode je rekao: "Ovo mjerno vozilo je projektovano i izrađeno u našoj kompaniji. Opremljeno je sa najmodernijom opremom, opslužuju ga dva do tri operatera, i oni su sposobni da najprije pronađu cjevovod ako se ne zna gdje se nalazi, potom da izmjere pritiske i protok i da se izračunaju vrijednosti gubitaka u vodovodnom sistemu, da bi napokon samostalno zvučnom detekcijom označili mjesto gdje se nalazi kvar na cjevovodu i da bi se popravkom tog kvara smanjili gubici".

Vrijedi pomenuti da je Institut nakon 2,5 godine rada nedavno finalizirao projekat integralne prevencije i kontrole zagađivanja u BiH, prema odgovarajućoj direktivi EU, što je otvorilo put izdavanju integralnih okolinskih dozvola prehrambenoj industriji.

"Među najznačajnijim aktivnostima u okviru ovoga projekta, želim naglasiti izradu registra zagađivača odnosno softverske aplikacije koja je dobar alat za implementaciju integralne okolinske odzvole i svakako izradu sedam tehničkih uputa o najboljim tehnikama za odabrane sektore prehrambene industrije", riječi su dipl.ing.građ. Dragane Selmanagić, koja je vodeći istraživač i stručnjak za okolinske dozvole.

Ovdje je prepoznata i vrijednost primijenjene nauke za tretman otpadnih voda i čvrstog otpada, pa su u saradnji sa industrijom pronađena originalna rješenja.

"Jedan od možda najznačajnijih projekata koji je imao konkretne rezulatte na terensu je projekat finansiran do strane Evropske komisije koji je praktično imao za cilj da ispita nove mogućnosti za ponovnu upotrebu čvrsto otpada koji nastaje u industrijskim procesima, gdje smo praktičnom primjenom u čipsari u Zavidovićima, gdje smo pokazali da se otpad koji nastaje u procesu proizvodnje i prerade krompira može iskoristiti kao đubrivo u poljoprivredne svrhe", objasnila je Irem Silajdžić, magistar okolišnih nauka, voditelj projekata.

Institut trenutno u saradnji sa Svjetskim fondom za okoliš radi na globalno aktuelnom pitanju - iskorištavanju vodenih i energetskih potencijala, te utjecaj izgradnje energetskih objekata na okoliš.

Dr.Branko Vučijak<STRONG><EM>Dr.Branko Vučijak

Dr.Branko Vučijak, zamjenik direktora instituta je tim povodom kazao: "Odgovor koji mi tražimo bi mogao biti sistemsko rješenje, a zove se ekološki prihvatljiv protok. Radi se o onoj količine vode koju morate osigurati sa bilo kakvog hidroenergetskog objekta a da biodiverzitet nizvodno od tog područja ne ostane oštećen".

Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta kroz rad na projektima unapređuje rejting Bosne i Hercegovine u globalnim mrežama znanja, a njegovi stručnjaci kroz prezentaciju svojih radova širom svijeta daju doprinos razvoju domaće naučne zajednice, koja postepeno staje na vlastite noge.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Energija

Pionirski projekat kompanije MT-Komex BiH - Uskoro kreće izgradnja fotonaponske elektrane u Goraždu

Beogradska kompanija MT-Komex zajedno sa MT‑Komex BH uskoro će početi gradnju svog debitantskog projekta u BiH, fotonaponsku elektranu (FNE) Rešetnica, koja će biti izgrađena u istoimenom mjestu u gradu Goraždu, u Bosansko-podrinjskom kantonu. Izgradnja solarne elektrane u BiH biće odrađena po sistemu "ključ u ruke". Dakle, planiranje i izrada modela elektrane, dopremanje potrebnih materijala, tehnologije i radne snage do

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.