Meso iz uvoza zatrpalo BiH - Farmeri strahuju da će se adaptacijom SSP stanje dodatno pogoršati

Dugogodišnji negativni trend uvoza ogromnih količina mesa nastavljen je i u 2016, u kojoj je iz inostranstva stiglo meso vrijedno čak 259 mil KM, nastavljajući da pritišće domaće farmere.

Poljoprivrednici koji gube domaće tržište zbog uvoznika u isto vrijeme su uspjeli da na inostrano tržište plasiraju meso vrijedno tek oko 66 mil KM. Ovi podaci pokazuju da je vrijednost uvoza nadmašila izvoz za oko četiri puta.

Kada je riječ o masi uvezenog mesa, taj dizbalans je još veći na štetu domaćih farmera. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, uvezeno je 60.914 tona mesa, dok je izvoz dostigao 10.100 tona.

Najviše uvezenog mesa stiglo je iz Poljske, Holandije, Italije, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije. Naši farmeri uspjeli su da najveće količine izvezu na tržišta Turske, Albanije, Makedonije, Srbije i Sirije.

Na ovakve brojke domaći proizvođači su već navikli pritisnuti iz godine u godinu sve većim uvozom.

- Uvoz je konstantno u porastu, a plašimo se da će nakon adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU biti još izraženiji i da će u startu najviše stradati uzgajivači svinja i junadi i proizvođači mlijeka - rekao je predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić.

Da bi bila zaštićena domaća proizvodnja, stočari ističu da bi trebalo donijeti set mjera.

- Za ovakvo stanje najveću odgovornost snosi država, počevši od podsticaja, regulisanja proizvodnje, tendera i javne potrošnje. Zavođenje reda u svakoj od tih oblasti bi moglo da podstakne domaću proizvodnju i tražnju - ističe Maljčić i dodaje da za uvoz u BiH važe i mnogo niži standardi nego u razvijenim evropskim zemljama.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika i mljekara RS Vladimir Usorac smatra da je stvarni uvoz i veći nego što pokazuju zvanični podaci.

- Stanje je mnogo nepovoljnije, jer na carinama nije prikazano sve, a znamo da se šleperima dovozi razna roba, pa i meso - kaže Usorac i dodaje da je posebno pogubno što farmeri gube domaće tržište, na koje stiže najviše svinjetine i govedine, čija je proizvodnja u inostranstvu mnogo više subvencionisana, zbog čega su tamošnji poljoprivredni proizvođači mnogo konkurentniji.

Rok za prodaju

Farmeri očekuju da konačno bude uređen i rok za prodaju da se ne bi dešavalo da u prodavnicama završava i meso staro godinama.

Očekuje se da će biti uveden rok od 96 časova u kojem meso poslije klanja stoke mora biti prodato. Meso trenutno može da bude prodavano do momenta kada sam klaničar procijeni da ga treba povući sa polica.