NavMenu

Firme bez radnika, radnici bez posla - Nesklad obrazovnog sistema i tržišta rada u BiH

Izvor: Biznis Ponedjeljak, 20.04.2015. 16:07
Komentari
Podeli
Poslodavci i nezaposleni traže jedni druge, a se ne pronalaze. Izgubljeni su u neskladu između obrazovnog sistema i tržišta rada. Zanatlije i inženjeri su sve traženiji, a najviše se "proizvode" menadžeri i prosvjetari.

Parketari ili podopolagači se u banjolučkoj regiji ne školuju posljednjih četrdeset godina. Onaj ko je na bilo koji način ispekao taj zanat, posla sigurno ima, pod uslovom da ga želi. Direktor firme koja se bavi montažom podnih obloga, parketa i masivnih drvenih podova, Marko Knežević kaže da je veoma teško doći do radnika ovog profila.

- Bilo je nekoliko inicijativa da se ovo zanimanje uvede u srednjoškolsko obrazovanje, ali to se nije desilo. Postoje neke kvazi-institucije koje rade prekvalifikaciju, gdje ljudi kupe diplomu za mjesec dana. To definitivno nije obrazovanje. -

Knežević ističe da majstori za postavljanje podnih podloga čine više od 70% zaposlenih u njegovoj firmi. To nije jedino zanimanje za koje se niko ne školuje, a traženo je među poslodavcima.

Posla ima, ali ne u kancelariji

Kraj školske godine, ponovo će na tržište rada iznjedriti kadar kojeg je ionako previše. Maturanti koji su završili ekonomske škole i gimnazije privrednicima uglavnom nisu od velike pomoći. Već godinama iz privatnog sektora stiže apel da su im najpotrebnije zanatlije.

- Obrazovni profili iz oblasti mašinske, metalne, drvne, prehrambene industrije su najtraženiji među domaćim poslodavcima kada je riječ o privatnim proizvodnim firmama - kaže Olivera Radić iz Privredne komore RS.

Nesklad između ponude i potražnje prisutan je i kod visokoobrazovanih kadrova. Najviše je ekonomista, pravnika i različitih menadžera. Nedostaju inžinjeri i matematičari. Na visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini se očigledno ignorišu potrebe privrede. Hiperprodukcija akademaca koji mjesto imaju samo na zavodu za zapošljavanje, ne prestaje. U Republici Srpskoj univerziteti primaju više brucoša nego što ima svršenih maturanata. Situaciju u Federaciji BiH komplikuje i činjenica da se upisne politike kreiraju u svakom kantonu posebno.

- Prva reforma koja je potrebna Bosni i Hercegovini je reforma obrazovanja, iz nje proističe sve ostalo. Ako želimo da pokrenemo stvari u ovoj zemlji, odatle se mora početi. Nadam se da će oni koji odlučuju doći do pameti i da će se tim pozabaviti bar iz političkih motiva - smatra univerzitetski profesor i bivši ministar obrazovanja Kantona Sarajevo Damir Marjanović.

Dodaje da su upisne politike na univerzitetima usmjerene na to da zadovolje potreba fakulteta za većim brojem studenata, umjesto na realnost u državi.

Upisne politike pod hitno mijenjati

Potencijali za zapošljavanje velikog broja radnika su metalna i drvna industrija. Ali jako mali broj ljudi želi raditi takve poslove, smatra Ante Jurić-Marijanović, menadžer programa Zapošljavanje i preduzetništvo, u banjolučkom OKC-u.

- Istina je da nedostaju radna mjesta, ali to nije jedini problem kada govorimo o velikom broju nezaposlenih. Ljudi ovdje više pričaju o traženju posla, nego što ga zaista traže. Teško se prilagođavaju i nisu spremni na obuke ili prekvalifikaciju kako bi se zaposlili - ističe on.


Gdje su radnici?

Jurić-Marijanović ističe da pojedini sektori konstantno traže novu radnu snagu. Tu su se svrstale tekstilna i obućarska industrija, ali i turizam. Projekat "Izaberi školu, izaberi budućnost" trebalo bi da ukaže šta budući srednjoškolac može očekivati od zanimanja koje odabere.

- Mobilnost radne snage je veoma važan fakror. Građani u BiH po svemu sudeći nisu spremni otići u drugi grad zbog zaposlenja.

Iako je ključno pitanje u BiH kako doći do posla, čini se da brojni poslodavci imaju problem da dođu do radnika. Prisutan je ogroman nesporazum i nesklad između poslodavaca i tražioca posla, kaže menadžer prodaje na portalu Posao.ba Benjamin Kadić.

- Ne biste vjerovali koliko truda i vremena uložimo kako bismo kompanijama pronašli adekvatan kadar. To se ne bi smjelo dešavati u zemlji s toliko nezaposlenih - objašnjava Kadić.

Zapošljavanje rođaka je prošlost

Kadić dodaje da kompanije danas ne mogu sebi priuštiti zapošljavanje radnika putem poznanstva i rodbinskih veza. Ta praksa je, kako kaže, odbačena i prevaziđena.

- Firme koje dobro posluju na tržištu i razvijaju se, ne mogu ukalkulisati rizik pogrešnog zaposlenika. To se radilo u nekom prelaznom periodu, danas ne. Dobar radnik im je nephodan, a do njega se teško dolazi. -

Ističe da više od 65% posjetilaca portala Posao.ba čine zaposleni, te da su oni aktivniji od onih koji nemaju nikakav posao.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Energija

Pionirski projekat kompanije MT-Komex BiH - Uskoro kreće izgradnja fotonaponske elektrane u Goraždu

Beogradska kompanija MT-Komex zajedno sa MT‑Komex BH uskoro će početi gradnju svog debitantskog projekta u BiH, fotonaponsku elektranu (FNE) Rešetnica, koja će biti izgrađena u istoimenom mjestu u gradu Goraždu, u Bosansko-podrinjskom kantonu. Izgradnja solarne elektrane u BiH biće odrađena po sistemu "ključ u ruke". Dakle, planiranje i izrada modela elektrane, dopremanje potrebnih materijala, tehnologije i radne snage do

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.