NavMenu

Biljana Bilja Krstić, etno pjevačica - Imam tek 57 godina, preda mnom je karijera

Izvor: eKapija Srijeda, 13.02.2013. 13:48
Komentari
Podeli

Biljana KrstićBiljana Krstić

Zadnjih šest godina nismo objavili album, što ne znači da ne radimo, već naprotiv, zbog silnih obaveza ne stižemo. Ali, evo, upravo ovih dana PGP RTS treba da objavi naš novi disk, najavljuje Biljana - Bilja Krstić, poznata srbijanska pjevačica etno muzike.

Ističe da njime žele da obilježe 10 godina rada "Bistrika".

- Doduše, s malim zakašnjenjem, jer smo napunili 11 godina. Vrlo smo predano i dugo radili na tom materijalu, skoro dve i po godine, nažalost, zbog finansijskih razloga. Svi znamo u kakvim je problemima naša zemlja i kako je danas teško doći do sponzora i donatora. Definitivno nije kao nekada- naglašava ona.

Možete li nam detaljnije reći o kakvom izdanju je riječ?

- Reč je o akapela albumu, dakle bez ikakvih instrumenata, i to je u neku ruku muzički bukvar za generacije koje dolaze. Zvaće se "Izvorište" i to je praktično nastavak puta Stevana Mokranjaca, te polifono izvođenje naše tradicionalne muzike. Mnogo nam je pomogao Mikan Obradović, naš vrhunski etnomuzikolog i fantastični kompozitor, koji je nakada bio i frulaš. On je, inače, odličan poznavalac tradicionalne muzike, od stilistike pa do svega onoga što je jako važno. Napravio nam je jednu potpuno novu boju i nešto slično onom što Bugarke rade s tradicionalnom muzikom uradio je s muzikom iz Srbije. To su stari zapisi koje je Mikan preradio, prearanžirao vokalno, doradio i ponegde i dokomponovao nešto. Ali, sve je to u duhu, recimo, Mokranjčevih "Rukoveti". Dakle, višeglasno pevanje, a svaki glas je kao solista. U stvari, ideja je da pokažemo kako naša tradicionalna muzika može i tako da se obradi. To dosad kod nas niko nije radio tako i mi, prosto, želimo da ponovo budemo prvi u nečemu i pokrenemo interesovanje i za takvu vrstu obrada.

Takođe spremate i drugi album, koji će imati i instrumente. Dokle ste stigli s tim?

- Već uveliko pripremo i taj "glavni" album, koji je će, za razliku od prethodno spomenutog, biti vokalno-instrumentalni. Biće objavljen za njemačku izdavačku kuću "Intuition Records", kao i prošli album "Tarpoš", koji je zaista doživeo veliko priznanje u Nemačkoj, a u Engleskoj je 2007. ušao u 10 najboljih albuma "Top of the World" uz velika imena, kao što je Bjork. Sada opet želimo da napravimo jedan iskorak, pa to neće biti potpuno prepoznatljiv dosadašnji zvuk "Bistrika". Naravno da su opet tradicionalne pesme u pitanju, ali će biti još jedan korak prema modernijem. Možda će nekoga čak podsetiti na filmsku muziku, ali sa svim onim elementima koji su važni da bi bila reč o tradicionalnoj. Moramo ići dalje, sve se menja, pa se moramo i mi malo menjati nabolje. Do leta ćemo sigurno snimiti singl, jer nismo snimili spot od "Zone Zamfirove", dakle od 2003. godine. Prosto, nama su uvek puštali koncertne snimke, mi smo orkestar koji voli da se čuje kako to zvuči uživo. Nikada se nismo bavili nekom "šminkom" ili "doterivanjima", prosto ova vrsta muzika zahteva da se čuje i vidi ko šta peva i ko šta svira.

Osim regiona, držite koncerte širom svijeta. Kako sve to stižete?

- Nastupamo dosta po inostranstvu. Pre dva meseca smo se vratili iz Indonezije, pevali smo na velikom džez festivalu u Londonu, pa smo bili na Baliju s Vikijem, njihovim čuvenim džez muzičarem. Držali smo i radionicu u njihovoj muzičkoj školi, bilo je jako zanimljivo. Naučili smo ih da pevaju "Oj, Moravo" i to na tečnom srpskom. Nakon toga smo išli u Džakartu, naš ambasador je organizovao taj koncert. Mi jesmo prošli sve selekcije za festival, ali nam je mnogo pomogao Semjuel Samson, ambasador u Beogradu, koji je inače jedan od osnivača pomenutog festivala, pa nas je preporučio, što je veoma lepo. Bili smo i u Nemačkoj, Austriji i Italiji. Cela godina nam je bila izuzetno plodna. Ovih dana ćemo u Crnu Goru, pa u Makedoniju, spremamo se i za Ameriku u septembru, a najverovatnije ćemo ići i u Australiju.

Koliko je "Zona Zamfirova" pomogla popularizaciji "Bistrika"?

- Sigurno mnogo. Mislim da je san svakog muzičara da ima priliku da bude deo nekog filmskog projekta. S obzirom na to da znamo da je "Zona Zamfirova" bila najgledaniji film svih vremena, onda to govori dovoljno. Mi smo imali publiku od 300 do 500 ljudi, maksimum. Nakon filma imali smo 3.000 ili 4.000 ljudi i, recimo, napunimo Sava centar. Prošlog leta smo svirali na "Beer Festu" i u tom trenutku kada smo svirali kažu da je bilo preko 70.000 ljudi. Znači, ipak ti ljudi dođu da nas čuju. Dakle, sviramo i na velikim prostorima pred velikim brojem ljudi, a mene ako pitate jako volim da sviram u malo manjim prostorima. "Bistrik" i dalje krči svoj put. Ja kažem u šali: "Kao "Buena Vista Social Club", preda mnom je tek karijera, ipak imam tek 57 godina!" A do 97. će mi valjda biti blistava karijera.

Da li ste zadovoljni interesovanjem za Vašu radionicu "Bistrik" na Kolarčevom narodnom univerzitetu?

- Došla sam davno na ideju da napravimo radionice, pre svega tradicionalne narodne muzike, vokalne tradicije i to mi je pošlo za rukom. Evo, ove godine je napokon došlo pravo vreme, pa između obaveza jednom nedeljno na Univerzitetu držim te radionice, gde deca zapravo uče program grupe "Bistrik", a upravo sada, u drugom semestru, radićemo spomenuti akapela program "Izvorište". Vladalo je jako veliko interesovanje, nažalost nisam mogla mnogo dece da primim, ali imam 40 polaznika, što je meni već "puna kapa". Mogu slobodno reći da su barem više od pola vanserijski pevači. To su fantastični mladi ljudi s odličnim sposobnostima, vrlo talentovani, muzikalni i željni da nauče i nadograde svoje bogatstvo i talenat. Pravo mi je zadovoljstvo raditi tamo s njima. Imali smo pred Novu godinu taj prvi, javni čas. Muzička galerija na Kolarcu je bila krcata, prepuna, a oni su pevali fenomenalno. U maju, kada završimo drugi semestar, planiramo veliki, pravi koncert na Kolarčevom univerzitetu u velikoj sali. Tada ćemo pevati i mi koji tu predajemo, pošto pored mene predaju još dve koleginice koje mi pomažu i jedan etnolog, ali će veći deo programa oni sami pevati.

I ranije ste predavali. Kako je vratiti se u školu?

- Setimo se svega od pre. Dobro je. Lepo je. Pre svega vas ta deca podmlade i nekako vam vrate onu lepu energiju i elan s početka. Uz njih i ja ponešto naučim, vrlo su interesantni i zanimljvi, imaju divne predloge. Ono što me najviše raduje je što zaista vole tradicionalnu muziku i žele da je prenose dalje.

Kako je uopšte pala odluka da se počnete baviti tradicionalnom muzikom?

- Nije to bila neka odluka ili nešto tipa: "Sad ću ja ovo uraditi jer je moderno". Nikada to nisam radila, nikada nisam trčala za modom, čega je "Bistrik" dokaz. Kada smo mi počeli da radimo, mogli ste slične izvođače nabrojati na prste jedne ruke. Samo su Teofilovići radili pre nas, i to akapela, nešto što nema veze s ovim što mi radimo. Zajedničko nam je bilo to što smo koristili zapise profesora Miodraga Vasiljevića. To dan-danas radimo, i mi i oni. Bilo je slučajno, išla sam da gledam film "Engleski pacijent". Tada sam prvi put čula Martu Šebestin, mađarsku pevačicu i etnomuzikologa, koja je pevala prelepu uspavanku "Szerelem, Szerelem" i obeležila taj film. Meni je to bilo mnogo interesantno i to je nešto što je pokrenulo celu tu priču. Sećam se da sam pomislila kako je uradila sjajnu stvar s mađarskim jezikom i odlučila sam da ja probam sa srpskim. Tako je sve krenulo. To je bio okidač, ali sam ja i ranije volela tradicionalnu muziku. U mojoj kući se uvek pevalo, i na žurkama se pevalo. Ja sam bila zadužena da na kraju žurki, nakon rokenrola i svega ostalog, pevam "Zajdi, zajdi" i druge stare, lepe pesme. Dakle, to nije nešto što sam ja naučila i počela da pevam sa "Bistrikom", nego je to davno "čučalo" u meni.

Da li je danas lakše baviti se ovom vrstom muzike?

- Lakše je u svakom slučaju, jer su otvoreni neki putevi. U ono vreme kada je "Bistrik" počeo da radi, muzički urednici su mi govorili: "Gde ćemo mi ovo da pustimo, ovo nije ni narodna, ni pop, ni rok..." A u svetu je već davno dobila svoje ime - world music. Danas je to najmoćnija muzička industrija i nije više nikakav problem. Naprotiv, u svetu vlada veliko interesovanje za male tradicije i potpuno je drugo vreme sada. To je krenulo još 1983. godine, a evo koliko je godina prošlo kod nas.

Šta volite da slušate kada je tradicionalna muzika u pitanju?

- Lično veoma volim "Belo platno", oni imaju baš tradicionalne instrumente i trude se da maksimalno budu bliski izvoru. Sa druge strane mi je jako zanimljiva grupa "Kal", koja izvodi romsku muziku, ali na jedan potpuno sulud, urban način. Opet, volim i kombinacije džeza i tradicionalne muzike, tu imamo dosta dobrih izvođača. Bogata je ova naša zemlja, samo treba malo "pročeprkati" i videti koliko ima divnih, talentovanih ljudi i koji najiskrenije tu tradiciju čuvaju, neguju i prenose, svako na svoj način i na veliku odgovornost.

Pjevala na izmišljenom jeziku

Krstićeva kaže da je sa 10 godina bila zaljubljena u španskog glumca i pjevača Hoselita, koji je bio otprilike istih godina.

- Bila sam oduševljena svim njegovim filmovima, tako da sam redovno išla u bioskop, slušala i učila njegove pesme. Moju mamu sam "mučila" s tim, odlazila sam u bioskop po hiljadu puta, dok ne naučim melodiju i tekst- prisjeća se Krstićeva i dodaje kroz smijeh da je pjevala na izmišljenom španskom jeziku.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz "Nezavisnih novina" od 13. februara 2013. godine)

Foto: www.novosti.rs

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.