Izvor: eKapija | Četvrtak, 07.04.2016.| 13:49

Milan Aćimović, muzičar - Moj sljedeći korak je bend

Milan Aćimović (Foto: Neda Mojsilović)
Talenat za muziku mu je vjerovatno zapisan u genima. Njegova majka je aktivno pjevala u banjalučkom kuturno-umjetničkom društvu "Jedinstvo", čiji će član i on postati. Muzika ga je, takoreći, odgajala i obrazovala. Nakon 20 godina provedenih u tim vodama, danas pored njegovog imena stoje sljedeća zanimanja: pijanista, kompozitor, klavir štimer, dirigent i DJ.

Milan Mika Aćimović rođen je u Banjaluci, gdje je završio Srednju muzičku školu "Vlado Milošević" i Muzičku akademiju, na odsjeku za komponovanje. Školovanje je nastavio u Beogradu kod Maria Bjelanovića, za umjetnički zanat klavir štimer, nakon čega je otišao u Austriju i stekao sertifikat bečkog proizvođača klavira "Bosendorfer". Danas živi i radi u Beogradu.

Prva komponovanja

Iako je Aćimović završio teoretski odsjek u srednjoj muzičkoj školi, evo kako se rodila ljubav prema klaviru…

- Na veliku sreću, klavir je bio obavezan predmet u školi, pa sam zbog izrazitog interesovanja mnogo vježbao, slušao muziku velikih svjetskih kompozitora, a i razne druge umjetnike, soliste i bendove. Tako sam predano učio tehniku i počeo da komponujem svoja prva djela za klavir, zatim za horove, gudače...Otuda i nastavak školovanja na odsjeku za komponovanje – priča Aćimović i dodaje da je tako postao i prvi student tog odsjeka u Banjaluci.

To mu, kaže, nije teško palo, s obzirom na to da je učio od beogradskih profesora, "velikih profesionalaca i stvaralaca kao što su Konstantin Babić, Slobodan Atanacković i drugi". Tokom studentskih dana dolazi i do prvih nastupa u alternativnim bendovima.

- Kao student sam povremeno priređivao solističke koncerte za klavir sa svojim kompozicijama. Tu su prisustvovali i muzičari alternativne scene, pa tako dolazi i do prvih saradnji. Svirao sam uglavnom klavijature, radio na aranžmanima pjesama i od tada do danas sam učestvovao u snimanju nekoliko autorskih albuma i singlova kroz kompilacije i gostovanja.

Milan Aćimović je uporedo pjevao u banjalučkom horu SPD "Jedinstvo" i oktetu "St. Platon". Kaže da je sa tim društvima, za razliku od velikog broja njegovih poslijeratnih vršnjaka i generacija, putovao u skoro sve evropske zemlje i na druge kontinente. Nisu izostale i nagrade…

- Jako sam ponosan na zlatne i srebrne medalje sa takmičenja horova i orkestara, kao i na priznanja koja sam dobio za izuzetan doprinos u radu tih društava.

I dalje sam Sopoćanin

Naš sagovornik je mnogima poznat kao DJ Kawiar Mangueira ili kao član banjalučkog benda "Sopot", koji je specifičnim miješanjem elektro roka sa dramenbejsom, regeom, dabom i dabstepom ostvario regionalni uspjeh i ostavio autorski pečat.

- Iako sada živim u Beogradu, za razliku od ostalih članova benda "Sopot", ja sam i dalje "Sopoćanin", kako se mi volimo nazivati. Kada se javi prilika za nastup, dogovaram se sa momcima za okupljanje. Danas bar možemo onlajn lako da komuniciramo i šaljemo audio snimke jedni drugima.

Svoju muzičku karijeru razvijao je i kroz bendove kao što su "Jubooko sa Negrass", "Breakstersi", "Manessagra", "Kartofel osvetnik", "Zlu Reed", "Tas Jelšingrad", te kroz "WD 40" uz Miroslava Toviraca koji je sada aktivan basista Vasil Hadžimanov benda i Ramba Amadeusa. Sa pojedinim bendovima napravljane su evropske, pa i svjetske turneje.

Svirajući u pomenutim bendovima, Aćimović kaže da se trudio da izrazi autorski i jedinstven zvuk, na koji su uticali različiti žanrovi. Samostalnu karijeru danas je nastavio u Beogradu.

- Godine 2005. sam počeo samostalno da nastupam kao amaterski DJ, a slušajući muziku "Beastie Boys"-a, bristolsku triphop scenu, UK razne izvođače i gitarske bendove iz cijelog svijeta do elektronske muzike, i naravno mnogo, mnogo džeza, regedaba do dramenbejsa. Iako u mojim setovima može da se čuje sve to navedeno, moj solo fazon je fristajl.

Kao DJ Kawiar Mangueira nastupao je u Brazilu, većem broju evropskih zemalja i na Balkanu. To su uglavnom bile klubske žurke, ali i festivali.

Pripreme za bend

U razgovoru za naš portal, Aćimović otkriva svoj sljedeći korak, a to je formiranje benda za koji je napisao i snimio muziku.

- Bend bi činila tri duvača i to truba, saksofon i trombon i ja na klavijaturama. Za sada bih taj pravac opisao kao instrumentalni vorld mjuzik, a album bi trebalo da objavim u toku ove godine. Na njemu će se gosti pojaviti nekoliko prijatelja muzičara, među kojima su Kojot iz "Eyesburn"-a i još neki gosti iznenađenja.

Osim toga, Aćimović je zaposlen kao tonac i tehničar u Kulturnom centru "Grad" u Beogradu, ali i kao tonac Vasil Hadžimanov benda. Ali i to nije sve…

- Treći posao koji počinjem je dirigovanje u mješovitom "Gradskom horu" Beograd uz saradnike sa kojima planiram da izvodim tradicionalnu i savremenu muziku. Ipak je 15 godina horskog rada dovelo do želje, sudbine i prilike da se ponovo nastavim baviti istim.

Upoznajte banjalučku alternativnu scenu

Bend "Sopot"
Za Beograd kaže da otvara razne opcije u svijetu muzike, ali i u drugim sadržajima. Iako smatra da nije dobro da se umjetnici iz manjih gradova sele u veće, životne okolnosti su ga odvele u taj grad.

- Ovaj grad mi pomaže da "poguram" i ostvarim neke svoje želje u muzičkom smislu. Dosta svestrano se bavim muzikom od sviranja, komponovanja, snimanja, tehnike, do finalne realizacije...Banjaluku volim i smatram da sam učinio koliko sam mogao za taj grad i da moji sugrađani to znaju, a neki možda i cijene.

Iako su beogradske alternativne grupe poznatije i lakše se probijaju na muzičkoj sceni, to ne znači da ih Banjaluka nema, navodi Aćimović.

- Mnogi bi se iznenadili kada bi se upoznali sa banjalučkom scenom. Predlažem čitaocima da preslušaju bendove kao što su: "Sopot", "Tanker", "Revolt", "Shizomantra", "Fokus 51", "Recall", "Ispad" i mnoge druge.

Da se u Beogradu mnogo radi, pokazuje i to što naš sagovornik kaže da nema slobodnog vremena. Još nije našao omiljeni kutak u tom gradu, iako voli da svrati "do druga Šmirgle u ‘Boardshop’ i uveče na piće do kafane hotela ‘Royal’ na Dorćolu".

U životu, kaže, najviše vjeruje mami Zori, dok životnu motivaciju pronalazi u tome da druge čini srećnima, te u samoj umjetnosti, naročito muzici.

Vedrana Džudža


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.