Hercegovina kao Toskana - Agroturizam na početku razvoja, tradicija i autohtoni proizvodi sve više na cijeni

Pitoresknoj Hercegovini, sa njenim kamenim kućama i plavim škurama, dobrim pršutom, autohtonim sortama vina i blagim mirisom mora u zaleđu, reklo bi se ne nedostaje ništa da razvije agroturizam, onako kako su to uradili Istrani ili Italijani. Ovi drugi su u tom segmentu turizma šampioni u Evropi, pa danas neki Hercegovci idu u Italiju kako bi "ukrali" dobre ideje ili nadogradili znanje u razvoju agroturizma.

Sve je tu i nadohvat ruke, ali kako to realnost pokaže, dobre turističke priče se oslanjanju na pojedince i njihove poduhvate, na one koji su, u ovom slučaju, prepoznali da Hercegovina ima šta da ponudi zajubljenicima u agroturizam. Tako u razgovoru za eKapiju Marko Marić, vlasnik Marića Gaja u Grudama, najreprezentativnijeg primjera agroturizma kod nas, kaže da sve počinje od porodice koja odluči da se posveti nekom imanju.

- Agroturizam zahtijeva uključenost cijele familije. Najprije, treba sagledati čime se raspolaže, koliko je imanje, u kakvom stanju, šta bi trebalo obnoviti, kakva je infrastruktura... Takođe, podjednako važno, i kakvo znanje o poljoprivredi ima familija, jer se ne može u ovaj posao ući tek tako. Dobra priprema je izuzetno bitna - objašnjava Marko Marić.

Razvoj njihovog agroturizma tekao je postepeno, ali sve se baziralo na dobroj osnovi. Još od 1993. godine familija Marić bavi se ugostiteljstvom te su za potrebe svog restorana gajili sve ono što je zahtijevala kuhinja. Podigli su maslinjake, uzgajali stoku... To se vremenom održavalo i razvijalo i došlo se do ideje da uz sve te usluge podignu i smještajne kapacitete. Prije deset godina renovirali su staru kuću i otvorili prvih osam soba. Nakon toga, otvaraju i apartmane, konobu, podižu bazen...

- Hercegovina zaista ima potencijala za agroturizam, ali se mali broj ljudi odluči ulagati u ovakvo nešto. Nema hraborsti ili nema podsticaja države - ističe Marić.

Slično kaže i Ivica Sivrić iz Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu (REDAH). Prvo što Sivrić ističe, jeste da agroturizam danas svako shvata na svoj način, jer i nema vjerodostojne kategorizacije. Pohvaljujući primjer Marića Gaja, Sivrić kaže da ima naznaka ozbiljnijeg razvoja agroturizma, koji je samo jedna podvrsta ruralnog turizma o kojem se sve više priča.

- U Hercegovini imamo nekoliko imanja koje nude baš ono što jeste agroturizam, spoj proizvodnje hrane i smještaja. Međutim, dosta je primjera gdje su to samo kušaone sa ponudom samo npr. hrane, vina, meda, ljekobilja.

Sivrić kaže da je u međuvremenu podignuto nekoliko etnosela, ali su ona poprilično komercijalizovana i vrlo malo se vodilo računa o tradicionalnim i autohtonim elementima, što zahtijeva jedan pravi agroturizam.

- Hrvatska npr. ima zakonski regulisanu ovu oblast, tako da vlasnik jednog agroturizma mora imati 90% proizvedene hrane iz tog kraja, a 10% može da uveze sa strane. Time se u startu vrši standardizacija i kategorizacija, što kod nas ne postoji.

Upravo je Hrvatska od zemalja u okruženju najdalje otišla u razvoju agroturizma. Sivrić navodi primjer Istre, koja je oformirla konzorcijum vlasnika agroturizama koji su udruženo dali predloge šta treba ući u zakon, koji su kriterijumi za klasifikaciju itd. Ono što je za Istru bilo olakšavajuće je činjenica da je cijela Istra jedna županija, dok ih Hercegovina ima tri, što bi dodatno iskomplikovalo zakonsku regulaciju, objašnjava Sivrić.

Novi sadržaji u Marića Gaju

I dok se u ovoj oblasti, baš kao i drugim, čeka strateški pristup daljeg razvoja, to ne spriječava pojedince da unaprijede ono što imaju. Jer, što ima Toskana može da ima i Hercegovina.

- Mi se svake godine širimo. U planu je da renoviramo kuću za odmor, jer sve više porodica kada dođe na odmor želi kuću samo za sebe. Osim toga, investiraćemo i u biobazen, koji će biti specifičan, jer neće imati standardnu tehnologiju za prečišćavanje, već će to "raditi" alge i pijesak. Posebno interesantno je da uvodimo i sve popularnije luksuzne šatore, a u narednim godinama planiramo i autokamp - kaže Marko Marić.

Marić kaže da su po broju posjeta čak pobjedili agroturizme u Istri i Italiji. U junu standardno očekuju goste iz Slovenije i Italije, tokom ljeta stižu gosti iz Zapadne Evrope, a s jeseni sve je rezverzvisano opet za Slovence, ali i domaće goste.

Teodora Brnjoš