Izvor: eKapija | Srijeda, 19.07.2017.| 15:43

Istorijski biser Trebinja čeka na obnovu - Kako bi u budućnosti mogao da izgleda Stari grad (FOTO)

Već ove godine mogli bi da krenu prvi radovi na uređenju Starog grada u Trebinju. Jedinstvena urbana cjelina ovog sunčanog grada, koji Trebinjci popularno zovu Kastel, prostor je koji je inspirisao mladog arhitektu Ninoslava Ilića da izradi idejno rješenje njegovog uređenja, što je naišlo na oduševljenje građana Trebinja. S obzirom na to da lokalna uprava čini ozbiljne korake da učini Trebinje turističkim biserom, svi zajedno se nadaju da će radovi uskoro krenuti.

Kako Ilić kaže na početku razgovora za eKapiju, Stari grad ili Kastel je dio centralne urbane zone Trebinja i kroz njega svaki Trebinjac bar jednom dnevno prođe. Cjelina mu je kao takva bila interesantna sa više aspekata, a prije svega sa arhitektonske tačke gledišta.

- Krajem 2015. godine objavio sam autorski tekst "Kastel - danas,sutra" gdje sam se samoinicijativno pozabavio pitanjem aktivacije nekih dijelova Kastela koji imaju veliki potencijal, a on nije iskorišćen. Tema je, koliko sam mogao da propratim, u Trebinju bila dobro prihvaćena, tako da je to na neki način i poslužilo kao inicijalna kapisla za ovaj projekat koji imate priliku da vidite. Razlog zbog kojeg sam se upustio u izradu ovoga rješenja bila je želja gradske administracije da se krene u jednu konkretniju priču po pitanju oživljavanja i zaštite Starog grada, na šta se čeka već dugi niz godina.

Ilić se vodio time da ponudi smjernice za predstojeće intervencije na nivou popločavanja partera, rješavanja infrastrukture, ali i davanja okvira kojih bi se svaka naredna intervencija na nivou fizičke strukture trebalo da vodi. Ovo je, ističe naš sagovornik, prvi korak u stvaranju sveobuhvatne strategije upravljanja Starim gradom kao jedinstvenom prostornom cjelinom od opšteg interesa.

- Koncept se zasniva na potrebi dopunjavanja i učvršćivanja naslijeđene ambijentalnosti sa jasnim osvrtom na klimatske karakteristike lokacije. Duh mediterana je u Trebinju jako prisutan i otvoreni javni prostori se koriste u velikoj mjeri. Trebinje je grad sa oko 260 sunčanih dana u godini i prirodno je da se ulice, trgovi i pijacete koriste više nego zatvoreni prostori. Zbog toga se akcent stavlja na stvaranje mirkro ambijenata, oplemenjenih mediteranskim kulturama, koristeći kamen kao autohtoni građevinski materijal.

Stari grad u Trebinju je 1951. godine uvršten u listu zaštićenih spomenika kulture. Međutim, ta odluka nije u praksi imala naročito veliki efekat, pa se fizička struktura često mijenjala neplanski i stihijski.

- Danas je Kastel poprilično zapušten urbani dio grada, koji i uprkos tome ima veliki potencijal i prepoznatljiv šarm na kome se da raditi i danas. Sve te promjene su donekle i realne, jer ne smijemo zaboraviti da je ovaj prostor naseljen u kontinuitetu, tako da su se adaptacije i izmjene dešavale shodno potrebama stanovnika i tendencija u arhitekturi. Tako na nivou Starog grada prepoznajemo polivalentan arhitektonski izražaj i to sa izraženim karakteristikama orjentalne, austro-ugarske i arhitektonske prakse socijalnog realizma. Kastel, zbog višedecenijske nebrige, zahtjeva sveobuhvatnu revitalizaciju u doglednom periodu.

Svijest o bitnosti Kastela kao "urbanog nukleusa savremenog Trebinja" postoji već dugo među Trebinjcima. Ova tema u gradu nije nova, kaže Ilić, i njoj se pristupalo i ranije.

- Najznačajniji potez u tom pravcu je napravljen 1986. godine, kada Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode iz Mostara izrađuje projekat revitalizacije Starog grada u Trebinju. Glavni projektant je bio arhitekta Hasan Dizdarević, ali se zbog ratnih dešavanja ovo rješenje nikada nije primijenilo u praksi. Ovaj projekat na žalost nije sačuvan u cjelini i danas nam je od njega dostupno samo tekstualno obrazloženje.

Istorija

Stari grad se, kako nam objašnjava Ilić, u obliku u kojem ga poznaju Trebinjci danas, počeo razvijati nakon pada Herceg Novog u ruke Mletačke republike. Iako do sada nisu obavljena sveobuhvatna arheološka istraživanja, postoje čvrste indicije da je današnji Kastel nastao na temeljima starije, srednjovjekovne gradine, koja je mogla biti centar oblasti Travunija. Na osnovu dostupnih istorijskih podataka zaključuje se da je trebinjski Kastel današnji izgled dobio 1706. godine, mada su se radovi povremeno odvijali do 1721. godine.

Bedemi Starog grada danas
- Gradnja hendeka oko Starog grada je završena 1715. godine, dok gradski bedemi svoj finalni oblik i izgled dobijaju 1721. godine. Bedemi su bili učvršćeni sa Salihovića tabijom na sjeveru, Hadžismajlovića kulom sa pokretnim drvenim mostom, koja je čuvala ulaz u Stari grad na zapadu, na mjestu gdje se luk bedema lomi prema jugu nailazimo na Landrovića tabiju, a bedem se na obali Trebišnjice završavao Ćatovića tabijom. Kuriozitet trebinjskog Kastela je njegov hendek, odnosno zaštitni vodeni kanal koji je pratio liniju kretanja gradskih bedema, a definitivno je zatrpan 1932. godine po nalogu dr Rudolfa Levija zbog opasnosti od izbijanja malarije. Dakle, kanal je zatrpan, ali ne i razrušen, što nam daje nadu da će nekada ovim dijelom Kastela ponovo poteći voda - objašnjava Ilić.

Na korak do atrakcije

Trebinje, grad za koji su slikari rekli "Sve je već gotovo samo da se urami", ima najviše nacionalnih spomenika u BiH - 88 na listi. Nedavno je čuveni arhitekta Amir Vuk Zec rekao kako bi Trebinje moglo postati evropska i svjetska atrakcija, jer spaja više arhitektonskih stilova. Sarajevski arhitekta je tada istakao kako su Stari grad, bašta hotela Platani, naselje Krš i rijeka Trebišnjica cjeline koje bi činile okosnicu nove slike Trebinja. Ali je za sve navedeno nužna strategija razvoja grada, s čime se slaže i Ilić.

Ilić kaže da grad obiluje brojnim prostorima i objektima koji zahtjevaju poseban senzibilitet i brigu.

- Možda je u arhitektonskom smislu još zanimljiviji prostor naselja Krš, koje je u neposrednoj blizini Starog grada i predstavlja njegov svojevrstan nastavak, ali se nalazi u daleko lošijem stanju. Denivelacija terena, kamene kuće, uske ulice prepune skalina, čine ovaj dio grada posebno atraktivnim i danas. Na žalost, ovakvih primjera kod nas nije malo, ali se njima u budućnosti moramo više posvetiti kako bismo ih sačuvali od propadanja i priveli funkiciji koja je u skladu sa savremenim tendencijama razvoja grada i njegovih potreba. Mislim da gradovi kakvo je Trebinje prije svega zahtjevaju jasno definisanu strategiju razvoja grada u arhitektonskom, ali i u urbanističkom smislu, sa posebnim osvrtom na istorijske cjeline. Tek kada se usaglase i počnu primjenjivati ovi parametri stvoriće se uslovi za kvalitenije strategije u domenu turizma, ali i drugih grana. Čini mi se da su ovi elementi međuzavisni i da će kvalitetniji i odgovorniji nadzor nad razvojem grada, po pravilu dovesti i do kvalitetnijeg razvoja turističke infrastrukture.

Teodora Brnjoš


Fotogalerija
Uređenje Starog grada Trebinje

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.