Izvor: Glas Srpske | Petak, 25.08.2017.| 12:13

Rade Rastoka, direktor Agencije za bankarstvo RS - Bankarski sektor očuvao stabilnost

Rade Rastoka
Bankarski sektor Republike Srpske, uprkos brojnim izazovima kojima je bio izložen, zadržao je stabilnost i sigurnost, rekao je direktor Agencije za bankarstvo RS Rade Rastoka, koji je nedavno preuzeo ovu dužnost.

Naveo je i da prema podacima sa kojima raspolažu, sve banke u RS ispunjavaju propisane uslove u pogledu kapitala i likvidnosti.

- Konstantan rast depozita, posebno stanovništva, ukazuje na to da povjerenje u bankarski sektor nije narušeno u značajnijoj mjeri - kazao je Rastoka.

Koji će biti Vaši prioriteti na čelu Agencije za bankarstvo RS?

- Najviši prioritet je obezbjeđenje sigurnog i stabilnog bankarskog sistema koji će odgovorno obavljati poslovanje, te obezbijediti najviši nivo usluga i podrške privredi i građanima. Adekvatna kapitalizovanost, likvidnost banaka i bankarskog sistema, kao i efikasan nadzor preduslovi su za ostvarivanje ovog prioriteta, te će i aktivnosti Agencije biti fokusirane na navedene segmente. Takođe, u prioritetu je i reorganizacija u skladu sa novim zakonskim rješenjem o Agenciji i izrada podzakonskih propisa.

Kakvo je trenutno stanje u bankarskom sektoru RS?

- Uprkos usporenim ekonomskim aktivnostima i otežanom poslovanju u privredi, bankarski sektor je u polugodištu ove godine zadržao stabilnost, adekvatnu kapitalizovanost, zadovoljavajuću likvidnost i dobru profitabilnost. Sedam banaka je ostvarilo neto dobit od 64 mil KM, što je više nego u istom periodu 2016. godine. Jedna banka je imala gubitak od 0,6 mil KM.

Da li je i koliko destabilizovano stanje u bankarskom sektoru nakon propasti dvije banke?

- Pored brojnih izazova kojima je bio izložen, bankarski sektor RS zadržao je stabilnost i sigurnost, sa očuvanim povjerenjem povjerilaca i klijenata. Konstantan rast depozita, posebno stanovništva, ukazuje da povjerenje u bankarski sektor nije značajno narušeno i pored činjenice da je u prethodnom periodu oduzimanje dozvola dvjema bankama u određenoj mjeri uticalo na povjerenje građana i privrede. Problem nekvalitetnih kredita je i dalje prisutan, iako imamo trend njihovog pada. Uprkos tome, učešće nekvalitetnih kredita je i dalje značajno. Pored aktivnosti banaka na rješavanju ovog problema, jedno od mogućih rješenja jeste i stvaranje uslova za razvoj tržišta nekvalitetnih kredita, a što podrazumijeva izradu kvalitetnog zakonskog okvira.

Da li postoji opasnost da u Republici Srpskoj propadne još koja banka?

- Stalno spekulisanje medija o navodnoj propasti pojedinih banaka negativno utiče na rad prije svega tih banaka, ali i bankarskog sektora u cjelini, te je od izuzetne važnosti odgovoran pristup svih po ovom pitanju, posebno medija. Rad banaka uopšte, a prije svega banaka koje se bave tradicionalnim bankarskim poslovima, zasniva se na povjerenju i veoma je bitno da se ono ne naruši. Prema podacima sa kojima raspolažemo, sve banke u RS ispunjavaju propisane uslove u pogledu kapitala i likvidnosti. Niko ne treba da ima sumnju u našu odlučnost da, u okviru svojih zakonskih nadležnosti preduzmemo sve propisane mjere nadzora prema pojedinačnim bankama u slučaju da ne ispunjavaju zahtjeve regulatornog okvira.

(Foto: PureSolution/shutterstock.com)
Da li građani RS gube povjerenje u bankarski sektor?

- Povjerenje u banke i bankarski sektor u svakoj zemlji može se prepoznati po više pokazatelja, a u našim prilikama najpouzdanija ocjena povjerenja je nivo i trend štednje građana. Trend rasta depozita građana prisutan je od 2008. godine, a u prvih šest mjeseci štednja je rasla za šest odsto, što je pokazatelj povjerenja građana u bankarski sektor RS. Rast depozita građana dobija posebno na značaju u uslovima permanentnog smanjenja kamatnih stopa.

Na koji način je moguće unaprijediti stanje u bankarskom sektoru?

- Novi Zakon o bankama RS bi, zajedno sa paketom podzakonskih propisa, pored usklađivanja sa evropskom regulativom i međunarodnim standardima trebalo da omogući dalje jačanje bankarskog sektora i njegove sposobnosti da uspješno odgovori na buduće izazove. Podzakonski propisi, koji su u fazi objavljivanja i priprema za primjenu, dovešće do jačanja bankarskog sektora u smislu strožih kapitalnih zahtjeva, unapređenja korporativnog upravljanja, ograničenja finansijske poluge, velikih izloženosti, a time doprinijeti i finansijskoj stabilnosti u cjelini.

Kako će biti riješeno pitanje supervizije sistemski značajnih banaka?

- S obzirom na to da bi eventualno pogoršanje finansijskog stanja ovih banaka moglo dovesti u opasnost stabilnost finansijskog sektora u cjelini, te da rizici kojima su izložene prerastaju u sistemske rizike, neophodan je poseban tretman ovih institucija kako u smislu strožih kapitalnih i drugih zahtjeva, tako i supervizorskog pristupa. Takođe, za sistemski značajne banke koje uđu u finansijske poteškoće uspostavljen je i regulatorni okvir restrukturiranja čiji je cilj eliminisanje negativnih posljedica po finansijski sektor. Agencija intenzivno radi na izradi metodologije za utvrđivanje sistemski značajnih banaka koja će sadržavati opšte prihvaćene kriterijume propisane od strane Bazelskog komiteta i evropske regulative.

NOVI ZAKON

Koliko će novi Zakon o bankama RS unaprijediti stanje u bankarskom sektoru?

- Novi Zakon o bankama RS donosi brojna poboljšanja, od kojih su najvažnije odredbe sa ciljem jačanja korporativnog upravljanja, boljeg upravljanja rizicima, jačanja kapitalne osnove i uvođenja dodatnih zaštitnih slojeva kapitala, jačanja nadzorne funkcije Agencije, te unapređenja odredaba o likvidaciji banke.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.