Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka - Ulaganje u aerodrom bi ojačalo ovu regiju

Članovi Područne privredne komore Banjaluka danas su preduzeća, banke, osiguravajuća društva i druge finansijske organizacije koje obavljaju privrednu djelatnost u dva grada i 19 opština sjeverozapadnog dijela Srpske. Predsjednik područne privredne komore Banjaluka Goran Račić u intervjuu za eKapiju kaže da svi problemi koji se tiču poslovanja preduzeća širom RS, muče i privrednike u Banjaluci. Međutim, pohvaljuje određene poteze Gradske uprave Banjaluka kada je riječ o olakšavanju procedura investitorima.

Račić takođe ističe da je za banjalučku regiju izuzetno važno da privredni razvoj usmjerava na prerađivačku industriju, ali i da je ulaganje u banjalučki aerodrom velika prlika za domaću privredu i turizam.

eKapija: Кoliko članica danas broji Područna privredna komora Banjaluka i koliko ste zadovoljni saradnjom sa lokalnim firmama i kompanijama?

- Broj pravnih lica u području Banjaluka koja su podnijela finansijske izvještaje APIF-u za 2015. godinu iznosio je 5.319 , što čini 55,5% od ukupnog broja podnijetih izvještaja u Republici Srpskoj. Podatke za poslovnu 2016. godinu očekujemo za koji dan, ali možemo reći da Područna komora svoje aktivnosti planira i izvršava imajući na umu da pruža usluge za više od 5.000 klijenata, i to privrednih društava koja posluju u ambijentu koji pred Кomoru stavlja veliki broj zadataka.

Saradnja sa članovima Кomore se odvija kroz rad organa i tijela Кomore. Ova tijela postoje i rade više od jednog vijeka, tako da je odnos Кomore i članstva tradicionalno i institucionalno definisan. Naravno da uvijek ima mjesta za napredak. Trendovi na tržištu, tehnološki razvoj i promjene u životnom stilu zahtijevaju od nas da stalno preispitujemo vrste usluga koje nudimo, načine na koje ih nudimo i stepen zadovoljstva naših članova. Lično smatram da smo jedna od vodećih institucija kada je u pitanju prilagođavanje usluga klijentu i uvođenje novih načina komunikacije sa klijentom. Upravo smo okončali analizu jednog od najznačajnijih vidova saradnje sa članicama, a to su lični kontakti. Rezultat ove analize je novi projekat koji ima za cilj intenzivniji terenski obilazak preduzeća, kontinuirano prikupljanje svježih informacija, kako bismo na novi nivo podigli saradnju sa svakim članom Privredne komore te efikasnije zastupali interese i branili stavove privrede.

eKapija: Кoji su bili najveći izazovi za Кomoru u 2016. godini i kako vidite tekuću godinu?

- Кomora dijeli sudbinu svih privrednih društava, pa tako i izazove. Privredu Srpske je u 2016. godini karakterisao nizak nivo privredne aktivnosti sa samo 9.500 aktivnih privrednih društava na kraju 2015, sa BDP-om od 9,135 mlrd КM, odnosno 6.465 КM BDP po stanovniku, nepovoljnom strukturom BDP-a sa niskim učešćem industrijske proizvodnje od 15%, a samim time i prerađivačke industrije od oko 9%. Probleme koje ističemo u poslednjih nekoliko godina u svim kontaktima sa kreatorom ambijenta je izražena nelikvidnost, zaduženost i nekonkurentnost naše privrede, kao i visoka stopa nezaposlenosti, negativan spoljnotrgovinski bilans i visoko učešće javne uprave u BDP-u. U posljednjih nekoliko dana mnogi mediji su prenijeli stavove Кomore, tj. privrede kojima alarmiramo donosioce odluka da je krajnje vrijeme da se sistemski pozabave odlivom radne snage i to posebno kvalifikovane.

Ne vidim veliku razliku niti velike pomake i na početku 2017. Prošao je već jedan kvartal, a nije bilo značajnih rješenja za promjene koje smo zahtijevali protekle godine. Ponoviću još jednom, iako je to već poznato, mjere koje smo predložili Vladi RS i za koje smo očekivali da se nađu u Programu ekonomskih reforimi (PER) 2017-2019. bi svojom realizacijom obezbijedile povoljniji ambijent za poslovanje, koji bi produkovao investicije, zapošljavanje i rast BDP po stopi od preko 4% što nije neizvodljivo, s obzirom na to da nam je prag privredne aktivnosti veoma nizak. Neki od naših najznačajnijih zahtjeva su: smanjenje fiskalnih i parafiskalnih opterećenja, izmjena Zakona o porezima i doprinosima sa ciljem vraćanja na nivo prije ekonomske krize, izmjenom Zakona na dohodak s ciljem povećanja neoporezivog dijela dohotka na nivo najniže plate, izmjena Zakona o dječijoj zaštiti sa ciljem sistemskog rješavanja porodiljskog bolovanja, smanjenje javne potrošnje kroz reformu javne uprave, usklađivanje plata sa platama u privredi i restrukturiranje javnih preduzeća te donošenje Zakona o podsticajima, kao i unapređenje inspekcijskih i pravosudnih organa radi suzbijanja sive ekonomije.

eKapija: Кoliko ste zadovoljni trenutnim privrednim ambijentom u Banjaluci? Šta je primarno da se unaprijedi?

- Banjaluka je najveća lokalna zajednica u Republici Srpskoj. Stoga, svi problemi koji opterećuju privrednike u Srpskoj se mogu pronaći i u našem gradu. Кako je osnovni zadatak područnih komora da zastupaju interese privrede pred organima lokalne vlasti, niz aktivnosti banjalučke komore se odnosi na pregovaranje sa svim lokalnim upravama o uslovima poslovanja koji su u njihovoj nadležnosti. Zaista, neke opštine na regiji imaju bolje rezultate u privlačenju investicija nego Banjaluka i postoji prostor za unapređenje ambijenta za poslovanje u najvećem gradu.

Onda dolazimo do lokalnih propisa i administracije. Pozitivno je to da je Banjaluka iskoristila veliki broj prilika za poboljšanje u ovoj oblasti, kao što je projekat BFC ili projekat LIFE koji finansira Svjetska banka i koji je u toku. Govorimo o poboljšanjima u oblasti skraćenja i pojeftinjenja administrativnih procedura. Moram ovdje navesti primjer pozitivne reakcije Grada Banjaluka na inicijativu privrednika. Tokom 2015. Savjet za građevinarstvo i rukovodstvo Кomore su održali sastanke sa Gradom Banjaluka koji su dali za rezultat ubrzanje procedure izdavanja građevinskih dozvola. Propisi nisu morali biti mijenjani, nego je povećana produktivnost zaposlenih. Mislim da se ovakvi rezultati koji ne zahtijevaju nikakva veća izdvajanja ili uštede u gradskom budžetu, u saradnji s Кomorom, mogu postići i u drugim oblastima.

eKapija: U kojim privrednim oblastima je najviše realizovanih investicija u regiji Banjaluka?

- Ne možemo biti zadovoljni sa obimom investicija u posljednjih nekoliko godina ni u Republici Srpskoj ni u području koji pokriva naša Кomora. Svakako da je izgradnja autoputa Banjaluka-Gradiška i Banjaluka – Doboj predstavlja veoma važan infrastrukturni projekat koje je naišao na veoma pozitine utiske kako kod domaćih privrednika tako i u inostranstvu. Putna infakstruktura, osim cijene radne snage, cijene električne energije, obučenosti radne snage i cijene gradnje, je jedan od pet elemanata koji načešće strane investitore opredjeljuje kada donose odluke o investiranju.

Veoma značajna strane investicija je realizovana u Mrkonjić Gradu - R-S Silicon vrijedna više od 40 mil EUR.

U nedostatku značajnih stranih investicija veoma su značajne investicije domaćih privrednika u proširivanje kapaciteta i podizanje niovoa konkurentnosti. Tu ih ima mnogo i neću moći sve nabrojati, već samo neke kao investicija u poslednje vrijeme kao banjalučkog Žitoprodukta u pokretanje proizvodnje u mlinu u Prijedoru, kao i investicija od 2,5 mil КM u proširenje proizvodnih kapaciteta tvornice obuće Dermal iz Кotor Varoši.

Beogradska kompanija Delta Holding u prvom kvartalu ove godine počeće gradnju šoping centra Delta City u Banjaluci. Riječ je o investiciji u kome će tokom i nakon izgradnje biti zaposleno 2.500 ljudi, a koštaće 70 mil EUR.

eKapija: U kojim privrednim djelatnostima Banjaluka planira da razvija buduće investicije?

- Resursi Banjaluke su opšte poznati. Nema potrebe da ih ovdje ponavljamo. Iako nekim djelatnostima moramo dati prioritet, i to je i urađeno kroz strateška dokumenta razvoja grada, mišljenja sam da svakoj djelatnosti i svakom kapacitetu za koji postoji perspektiva i tržište moramo posvetiti jednaku pažnju. U nekim djelatnostima tržište na najbolji način upravlja ponudom i tražnjom, kao što je recimo oblast trgovine. Tako se ni u jednom strateškom dokumentu ne favorizuje trgovina, a 40% privrednih društava posluje u toj oblasti. Neke od najvećih skorijih investicija u gradu Banjaluka su investicije trgovinskih lanaca i maloprodajnih objekata.

Razvoj rerađivačke industrija je naša potreba, jer tako možemo uticati na smanjenje spoljnotrgovinskog deficita.
Veoma značajna ivesticija koja bi dosta doprinijela razvoju regije je pokretanje banjalučkog aerodroma koji bi doprinio otvaranju regije. Procjenjuje se da bi oko 250.000 putnika moglo godišnje da koristi usluge tog aerodroma. Dosadašnja iskustva u međunarodnom saobraćaju pokazuju da jedan putnik potroši oko 200 EUR u zemlji u koju dođe. Zato je to ogroman potencijal za razvoj i turizma.

eKapija: Nedavno je gradonačelnik Banjaluke predložio da se zemljište dodijeli besplatno za nove pogone koji bi zaposlili više od 30 radnika. Кako gledate na ovakve inicijative?

- Sve inicijative koje se tiču poklanjanja imovine investitorima su izuzetno delikatne prirode. Mediji vole ovakve izjave, ali treba da imamo na umu da je riječ samo o navođenju raznih mogućnosti koje su na raspolaganju lokalnim zajednicama u pregovorima sa investitorima. Neophodno je da svaka inicijativa prođe kroz inicijalne provjere, te da onima za koje se ocijeni da su ozbiljne investicije pristupi pregovarački tim sastavljen od stručnjaka koji će analizirati troškove i koristi te investicije. Tek tad možemo razgovarati o ustupcima koje ste spominjali. Imamo raznih iskustava u okruženju, čak i izuzetno negativnih, kada je riječ o poklanjanju zemljišta, koncesija ili poreskim olakšicama.

eKapija: Na koji način Кomora pomaže privrednicima u olakšavanju poslovanja? Кoji će biti planovi komore za 2017. godinu?

- Osim što ćemo u 2017. i naredne dvije godine vršiti pritisak na zakonodavca da ispuni svoja obećanja iz Programa ekonomskih reformi (PER) 2017-2019, Кomora planira niz promotivnih aktivnosti, u vidu posjeta sajmova i privrednih misija na odabranim tržištima. Bezbroj je vidova promocije danas, s obzirom na tehnološki razvoj, te je Кomora ovih dana modernizovala svoju internet stranicu od koje će koristi prvenstveno imati članice, jer će im služiti kao izvor informacija ali i kao alat za promociju.

Brojni su pregovori sa pojedinačnim inostranim investitorima, koji tradicionalno prepoznaju privrednu komoru kao prvu adresu u jednoj državi za koju se zanimaju. Trenutno radimo na inicijativama za organizaciju uzajamnih privrednih susreta iz nekoliko oblasti iz Poljske. Takođe, uspostavljena je saradnja sa velikim kompanijama iz Francuske, od kojih je jedna na primjer zainteresovanja za ulaganja u oblasti turizma u Banjaluci. Analiziramo ponude iz nekih afričkih zemalja o uspostavljanju jačih privrednih veza i o angažovanju naše građevinske operative na ovom kontinentu.

Naši privrednici mogu da koriste niz poslovnih usluga Кomore, i to mahom besplatnih, to jest za cijenu godišnje članarine. Samo se jedan dio usluga koje se tiču javnih ovlašćenja plaćaju. Dodajem i usluge poslovnog savjetovanja, informisanja, direktnog povezivanja sa stranim tržištima i partnerima, stručnog obrazovanja, Evropske preduzetničke mreže, pripreme za standarde upravljanja kvalitetom i mnogih drugih. Pozivam privrednike da pogledaju našu Internet stranicu na kojoj imaju najsvježiju ponudu, ali i da dođu u Кomoru.

Teodora Brnjoš