Senad Softić, guverner Centralne banke BiH - Ne očekujemo promjene kamatnih stopa u narednom periodu

Nakon uvođenja negativne kamatne stope na višak iznad obavezne rezerve komercijalnih banaka nije došlo do očekivanog smanjenja stanja na računu rezervi kod Centralne banke BiH, naprotiv, zabilježen je blagi trend rasta, rekao je u intervjuu za eKapiju guverner Centralne banke BiH Senad Softić.

Softić pojašnjava da ako banke procijene da rizik odliva klijenata nije značajan, ova mjera može dovesti i do povećanja cijena bankarskih usluga, odnosno nekamatnih prihoda, s obzirom na to da se te cijene slobodno formiraju na tržištu.

On kaže da privrednici u BiH ne očekuju "jeftiniji novac" jer u skorije vrijeme neće doći do značajnijeg smanjenja nominalnih kamatnih stopa.

Takođe, guverner CBBiH dodaje da se trenutno radi na izradi seta zakona iz finansijskog posredovanja koji će omogućiti bolje praćenje sistemskih rizika, kao i rješavanje nekvalitetnih kredita. Ističe da se očekuje i nastavak konsolidacije u bankarskom sektoru.

eKapija: Šta mislite, kako će se uvođenje negativne kamatne stope na višak iznad obavezne rezerve kod Centralne banke BiH odraziti na poslovanje banaka? Da li će povećati cijene svojih usluga ili će ih to navesti da više investiraju novac?

- Negativna naknada na sredstva iznad obavezne rezerve na računima kod CBBiH ne može biti isključivi faktor koji će stimulisati kreditni rast u zemlji. Teoretski, bankama bi bilo racionalnije ta sredstva plasirati nego na njih plaćati naknadu centralnoj banci. Međutim, visina sredstava na računu rezervi je u najvećoj mjeri determinisana regulatornim propisima, u prvom redu onim o upravljanju rizikom likvidnosti banaka i neto otvorenoj poziciji banaka. Prema tome, da su banke imale klijente kojima su mogle plasirati kredite vrlo kratkog roka, podsjećam da su sredstva na računu rezervi ekvivalent gotovine s maksimalnim dospijećem od 10 kalendarskih dana, sigurno bi to i učinile.

Od početka primjene nove stope obavezne rezerve nije zabilježeno smanjenje stanja na računu rezervi kod CBBiH. Čak je zabilježen i vrlo blagi trend rasta. Da li će se banka odlučiti za prekompoziciju na strani aktive, u smislu smanjenja stanja na računu rezervi kod CBBiH i ulaganja u domaće i strane vrijednosne papire ili deponovanje sredstava na račune u inostranstvu ovisi, pored politike obavezne rezerve, o nekoliko faktora. Najbitniji od njih je politika ECB-a, zatim regulativa u zemljama iz koje dolaze bankarske grupacije, a koja utiče na izloženost grupacije ka BiH, te trenutna pozicija banke u BiH i njena politika u pogledu upravljanja rizicima. Da li će banke povećati cijene svojih usluga, odnosno, pokušati povećati nekamatne prihode, opet ovisi o poziciji same banke na tržištu. Međubankarski platni promet u BiH koncentrisan je u pet banaka, a procjenjuje se i da je unutarbankarski platni promet daleko najveći u tri banke u sistemu. Ukoliko banke ocijene da rizik odliva klijenata ne bi bio značajan ukoliko bi se povisile naknade na usluge koje nisu vezane za poslove kreditiranja, moguć je i rast cijena njihovih usluga. Ove cijene se slobodno formiraju na tržištu.

eKapija: Kako se kreću kamate na kredite, da li privrednici u BiH mogu očekivati "jeftiniji novac", odnosno niže kamate?

- U BiH je od 2012. godine zabilježen trend pada prosječnih nominalnih kamatnih stopa na kredite preduzećima, a najznačajniji uticaj na trend imaju kamatne stope na revolving kredite i kredite s rokom dospijeća preko godinu dana. Revolving krediti se, u pravilu, odobravaju najboljim klijentima, i po nešto nižoj kamatnoj stopi u odnosu na druge kratkoročne kredite. Prema tome, u prosjeku, sve dok je na snazi politika negativnih kamatnih stopa u eurozoni, ne treba očekivati rast kamatnih stopa u BiH.

Da li će kamatne stope u BiH i dalje padati i kojim intenzitetom ovisi o nekoliko faktora. Prvi je, svakako, domaća potražnja za kreditima, pogotovo od strane klijenata s dobrim kreditnim rejtingom. Drugi bitan faktor je poslovna politika grupacija iz kojih dolaze banke aktive u BiH i makroekonomski trendovi i rizici u drugim zemljama u kojima je grupacija prisutna. Treći faktor je suvereni rejting zemlje. Konačno, tu su i inflatorna kretanja, usljed kojih prosječna realna stopa na kredite preduzećima u BiH od polovine 2014. godine oscilira oko nivoa od 7%. Imajući u vidu sve navedeno, te makroekonomski kontekst u BiH i okruženju, u kratkom roku ne očekujemo značajno smanjenje nominalnih kamatnih stopa. Malo je vjerovatan i njihov rast, ali, opet, govorimo o prosjeku za sistem. Svakako da postoji značajna disperzija u kamatnim stopama među bankama, ali i među klijentima jedne banke, koja ovisi o kreditnom rejtingu samih klijenata.

eKapija: S obzirom na to da su kamate na depozite poprilično niske i da je cijena Euribora na svjetskom tržištu ispod nule, građani u BiH i dalje imaju visoke kamatne stope na kredit. Šta mislite zbog čega je to tako i kada naši građani mogu da očekuju niže kamate?

- Različiti subjekti imaju različitu percepciju visine kamatne stope. Sve što je rečeno o determinantama trendova u kamatnim stopama na kredite preduzećima, stoji i u ovom slučaju. Suvereni rizik je u slučaju BiH procijenjen kao relativno visok, usljed čega je zemlja uvijek bila u tzv. neinvesticijskoj, odnosno špekulativnoj zoni. Crna Gora ima rejting tek nešto iznad našeg, ocijenjeni kao B+ od strane S&P, dok je kod nas u septembru potvrđen rejting B sa stabilnim izgledima, a na međunarodnim tržištima su u martu prodali petogodišnje državne euroobveznice uz prinos od 6%. Prema tome, međunarodni investitori suvereni rizik BiH procjenjuju na nešto iznad 6%. Rizik preduzeća je iznad tog nivoa, a procijenjeni kreditni rizik fizičkih lica je još i veći jer kreditni rizik pojedinca ne može biti niži od kreditnog rizika zemlje u kojoj živi, a najbolji komitent fizičko lice ne može biti manje rizičan od najboljeg komitenta iz sektora preduzeća. Onda se kreditni rizik uvećava za svakog pojedinačnog klijenta u ovisnosti o njegovoj kreditnoj historiji, formi osiguranja kredita i trajanju kreditnog zaduženja. Konačno, tu je i bankarska marža.

Prosječna nominalna kamatna stopa na kredite stanovništvu, ne računajući zaduženja po karticama, bez obzira na trajanje kredita i varijabilnost kamatne stope, u prvih osam mjeseci 2016. godine iznosila je 7,41%. Imajući u vidu da je ročna struktura domaćih depozita s regulatornog aspekta neadekvatna za finansiranje značajnog obima dugoročnih potraživanja, a potraživanja od stanovništva su u najvećoj mjeri dugoročna, banke se moraju dugoročno zaduživati u inostranstvu, pri čemu cijenu njihovog pozajmljivanja determiniše, upravo, kreditni rizik BiH. Domaći depoziti, pogotovo sektora stanovništva, su rijetko oročeni na period preko dvije i po do tri godine, i samim tim su pogodni za finansiranje kratkoročnih i srednjoročnih kredita, prvenstveno preduzećima.

eKapija: Prema nekim ekonomskim pokazateljima, i u 2016. godini BiH kaska za zemljama u regionu. Kao što znamo, malo se ulagalo u privredu, javna potrošnja je i dalje visoka, smanjene su strane investicije. Kako Vi ocjenjujete ovu godinu?

- Ocjena kako BiH u svemu kaska za regionom je prilično neutemeljena. Možda sa stanovišta brzine evropskih integracija, ali i na tom polju smo u posljednje vrijeme napravili značajan iskorak. Prema posljednjem izvještaju Svjetske banke, riječ je o Redovnom ekonomskom izvještaju o jugiostočnoj Evropi, jesen 2016. godine, BiH je prema kriteriju realnog ekonomskog rasta blago iznad prosjeka za period 2016 – 2018. godina. Ni po sistemskim rizicima nismo drugačiji od regiona.

Ekonomija u BiH bilježi dosta dobre rezultate imajući u vidu čitav makroekonomski i politički kontekst i trenutno ne vidimo značajan rizik od recesije u neposrednim periodima. U 2015. godini najznačajniji doprinos rastu realnog BDP-a dale su trgovina, prerađivačka industrija i poljoprivredne djelatnosti, dok je vrlo značajan doprinos rastu nominalnog BDP-a dala i građevinska industrija, prvenstveno zbog aktivnosti na izgradnji putne infrastrukture.

Slični trendovi su nastavljeni i u prvom kvartalu 2016. godine. Pored toga, trend indeksa industrijske proizvodnje ukazuje da je ekonomski rast izvjestan i u drugom kvartalu 2016. godine. Rast industrijske proizvodnje u najvećoj mjeri posljedica je rasta u prerađivačkoj industriji i to granama koje su tradicionalno značajne u BiH, poput proizvodnje hrane, proizvoda od metala, prerade drveta i proizvodnje namještaja i slično. Konstantan rast produktivnosti radne snage posljednjih godina ukazuje i na snažan ekonomski potencijal relativno malih investicija. U narednim periodima se očekuje i značajniji rast proizvodnje zbog značajnih investicija u energetski sektor, investicije u termoelektranu, Blok 7 u Tuzli, hidroelektrana Vranduk i vjetroelektrana Podveležje. Osim toga, obezbijeđena su sredstva i za nastavak aktivnosti na izgradnji putne infrastrukture, Koridor 5C prema jugu, zenička obilaznica, most na Savi kod Svilaja itd, što će zasigurno pozitivno odraziti na ekonomsku aktivnost u zemlji u narednim godinama. Konačno, tu je i program strukturalnih reformi na koje se zemlja obavezala potpisujući Pismo namjera s MMF-om u okviru proširenog aranžmana, a čiji cilj je jačanje potencijala za ekonomski rast uz održavanje makroekonomske stabilnosti.

eKapija: Kakve su Vam prognoze za narednu godinu?

- U 2017. godini očekujemo rast ekonomske aktivnosti, ali će intenzitet u značajnoj mjeri ovisiti o brzini implementacije reformi iz ekonomske agende, oporavku eurozone i trendovima na globalnim tržištima. Cilj strukturalnih reformi je podizanje potencijala za ekonomski rast, što ne isključuje oscilacije u ekonomskoj aktivnosti u kratkom roku. Takođe, redoslijed njihove implementacije je bitan. U nekim slučajevima potrebno je da prođu godine od provođenja strukturalnih reformi kako bi se efekti vidjeli, dok su kod drugih efekti vidljivi u vrlo kratkom roku. Ekonomski oporavak eurozone svakako da bi pogodovao privredi u BiH jer su naš glavni trgovinski partner. Međutim, rizici u eurozoni nisu samo ekonomske, nego i političke prirode, a finansijski sektor se čini dosta ranjivim. Od trendova na međunarodnim tržištima, prvenstveno hrane i energenata, ovisi ne samo nivo inflacije u zemlji nego i visina vanjskotrgovinskog deficita zemlje.

eKapija: Očekujete li neke promjene u bankarskom sektoru u BiH u 2017. godini?

- Trendovi u bankarskom sektoru u BiH će ovisiti kako o makroekonomskim trendovima u zemlji tako i međunarodnim faktorima. Trenutno se radi na izradi cijelog seta zakona iz oblasti finansijskog posredovanja koji bi omogućili bolje praćenje sistemskih rizika. S tim u vezi, svakako da se može očekivati i dalji nastavak konsolidacije u bankarskom sektoru. Jedan od ciljeva novog seta zakona je i rješavanje pitanja nekvalitetnih kredita, čime bi se oslobodio dodatni kreditni potencijal, što je posebno bitno ako se uzme u obzir očekivani pozitivni efekat strukturalnih reformi na ekonomsku aktivnost. Sam očekivani ekonomski rast implicira i rast bilansne sume komercijalnih banaka.

Od rizika iz međunarodnog okruženja svakako da treba pomenuti ranjivosti u bankarskom sistemu u Evropi, što bi u znatnoj mjeri moglo uticati na politike bankarskih grupacija. Banke koje su uključene u test na stres EU, a čiji subsidijari posluju u BiH jesu Raiffeisen-Landesbanken – Holding, Intesa Sanpaolo, Unicredit i Erste Group Bank. Iako su ove banke nakon provedenih testova na stres zadovoljavale minimalne propisane stope kapitala, rezultati testova na stres ukazuju na značajnu osjetljivost na pretpostavljene šokove. S tog stanovišta, a posebno nakon rasta troškova rezervisanja izloženosti banaka prema BiH, CRR regulative koja se primjenjuje na bankarske grupacije sa sjedištem u EU, pažljivo pratimo poslovne politike stranih banaka koje posluju u BiH. Svakako da bi bilo loše kada bismo se našli u situaciji da banke nisu u stanju odgovoriti na pojačanu potražnju za kreditima, ili odgovoriti, ali uz značajan rast kamatnih stopa zbog rasta troškova finansiranja iz inostranstva.

Slobodana Šubara