Milomir Durmić, direktor Drina osiguranja - Ostvarili smo dobit od 2,1 mil KM u prvih šest mjeseci
Kako je Drina osiguranje poslovalo u prvih šest mjeseci ove godine i da li je ostvaren zacrtani plan?
- Naši poslovni planovi za 2016. su rađeni na bazi procenta rasta tržišta osiguranja RS, a to je nekih šest do osam procenata u odnosu na prošlu godinu. Svi poslovni planovi u prvom polugodištu 2016. su ispunjeni, rezultati su bolji nego u istom periodu prošle godine, plan je prebačen za 1,5%, a rast prihoda u odnosu na prošlogodišnju realizaciju u prvih šest mjeseci je 14%. Takođe, na Skupštini akcionara u martu 2016. donesena je odluka o isplati dividende akcionarima iz dobiti za 2015. i do sada smo isplatiti 1,8 mil KM, a ostatak dividende ćemo isplatiti do kraja trećeg kvartala ove godine. U istom periodu tehničke rezerve društva iznose gotovo 21 milion što je za dva miliona više u odnosu na isti period prošle godine. Tehničke rezerve društva su popunjene 100% i u skladu sa važećim podzakonskim aktima što nam garantuje stabilnost, a našim osiguranicima garanciju da ćemo sve odštetne zahtjeve rješavati kvalitetno i na vrijeme.
Kolika je ostvarena premija u prvom polugodištu?
- Ukupna ostvarena premija u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 12,9 mil KM što je u odnosu na plan više za 2%, dok je prošlogodišnja realizacija bila 11,3 mil KM te je premija u prvih šest mjeseci ove godne u odnosu na šest mjeseci prošle veća za 15%. Rast premije je ostvaren po svim vrstma osiguranja. Takođe, ostvaren je veći rast premije iz neobaveznih osigurnja tako da obavezna osiguranja u ukupnoj premiji iznose ispod 70% što je bolje u odnosu na raniji period. Ovaj procenat učešća obaveznih osiguranja u ukupnoj premiji je i dalje visok u odnosu na zemlje u okruženju, ali je bolji od prosjeka u sektoru osiguranja RS. Sa zadovoljstvom mogu da kažem da su sve filijale u sklopu Drina osiguranja ostvarile rast u odnosu na prošlu godinu i da su ispunile poslovne planove za prvih šest mjeseci ove godine.
SVI ODŠTETNI ZAHTJEVI RIJEŠENI U ZAKONSKIM ROKOVIMA
Koliko je Drina osiguranje u ovom periodu isplatilo odštetnih zahtjeva i kakva je dinamika isplate šteta?
Kakvi su planovi do kraja godine?
- Kada su u pitanju finansijski pokazatelji u prvih šest mjeseci smo ostvarili dobit od 2,1 mil KM, što je više u odnosu na prošlu godinu, ali je nešto niže u odnosu na plan. Do kraja godine smo planirali da ostvarimo oko 25 mil KM premije. Ako uzmemo u obzir da je u prvom polugodištu ostvareno već 13 mil KM možemo očekivati da će taj plan biti u potpunosti biti realizovan. Drina osiguranje zadnjih nekoliko godina radi na tome da se struktura premije promijeni, kako bi učešće premije od obaveznih osiguranja bilo manje u odnosu na druge vrste osiguranja. Sada imamo učešće premije od autoodgovornosti oko 68% što je bolje u odnosu na kompletno tržište osiguranja RS. Takođe, Drina osiguranje je lider na tržištu osiguranja u RS i već dvije godine zaredom ostvarujemo najveću premiju od svih osiguravajućih društava koja posluju u RS i cilj nam je da taj trend zadržimo i u budućnosti.
NEREGULARNI POPUSTI U AUTOOSIGURANJU I DALJE PRISUTNI
Kakvo je stanje na tržištu osiguranja RS? Da li je došlo do određenih poremećaja u odnosu na prošlu godinu?
- Na ovako malom tržištu, kao što je tržište RS, je prisutan jako veliki broj osiguravajućih društava. Samo u ovoj godini su registrovana dva nova društva, tako sada imamo 14 društava sa sjedištem u RS i 11 filijala iz FBiH. To je 25 društava koja rade na prostoru sa oko milion stanovnika. U takvom ambijentu se javljaju razne anomalije na tržištu kao što su vantarifni popusti u obaveznim osiguranjima. Kada uzmemo u obzir da u strukturi premija od osiguranja od autoodgovornosti učestvuje sa više od 70% jasno je da se oko tog kolača svi borimo i da onda dolazi do nelojalne konkurencije.
Udrženje društava za osiguranje RS je veliku pažnju u proteklom periodu posvetilo upravo problemu nelegalnih popusta u autoodgovornosti. Potpisan je i kodeks o poštivanju premijskog sistema. Da li se on i dalje krši?
- Nelojalna konkurencija je i dalje prisutna i vantarifna davanja su prisutna manje-više kod svih društava. Ne bih nijedno društvo posebno izdvajao, ali jasno je da je to tržište narušeno. Udruženje zajedno sa Agencijom za osiguranje radi na rješvanju ovog problema i već krajem avgusta ili početkom septembra ćemo pripremiti novu platformu na kojoj ćemo raditi kako bi se vanatarifni popusti ukinuli i kako bi osiguravajuća društva radila onako kako to zakon predviđa. Od oktobra će, u skladu sa Zakonom o obaveznom osiguranju u saobraćaju, biti povećane osigurane sume za nematerijalne štete u osiguranju od autoodgovrnosti sa 1,35 na 1,5 mil KM, dok će u narednoj fazi ići na 2 mil KM, tako da možemo očekivati da će odštetni zahtjevi biti veći, da će učešće šteta u premiji biti veće i da će osiguravajuća društva morati malo drugačije da razmišljaju. Takođe, kada je u pitanju ovaj zakon, znamo da nam za četiri godine nastupa liberalizacija tržišta u autoodgovornosti koju mi moramo spremno dočekati.
Da li je i na koji način moguće stati u kraj nelegalnim popustima?
AGENCIJA DOBRO POSTUPILA UVOĐENJEM PRIVREMENE UPRAVE U KRAJINA OSIGURANJE
Vi ste i predsjednik Skupštine Udruženja društava za osiguranje RS. Kako komentarišete uvođenje privremene uprave u Krajina osiguranje? Može li to negativno uticati na ostala društva i uopšte na stanje u sektoru osiguranja?
- Mi u Udrženju pratimo stanje u Krajina osiguranju i za nas su potpuno iznenađujući i nejasni potezi koje većinski vlasnik tog društva vuče u posljednjih nekoliko mjeseci. Potpuno nam je nejasno šta želi novi većinski vlasnik tog osiguranja i zašto je uopšte uložio skoro 7 mil KM u kupovinu većinskog paketa akcija, a ne želi da se bavi tim biznisom. Ukoliko bi došlo do propadanja nekog osiguravajućeg društva, to bi se odrazilo i na druga društva, pogotovo ako to društvo nema dovoljan kapital i popunjene tehničke rezerve iz kojih bi trebalo da budu isplaćene sve zaostale štete koje ono za sobom ostavi, jer bi to, putem Zaštitnog fonda, palo na sva druga osiguranja. S obzirom na to da Drina osiguranje ima najveće tržišno učešće u RS naravno da bi taj teret pao najviše na nas i time smo lično zainteresovani da se stanje u Krajina osiguranju popravi.
Smatrate li da je Agencija za osiguranje dobro postupila uvođenjem privremene uprave u Krajina osiguranje?
- Potezi koje je Agencija u proteklom periodu povukla su izuzetno profesionalni i na vrijeme urađeni. Koliko ja znam Agencija za osiguranje RS je od samog početka pratila stanje u Krajina osiguranju, izdavala niz rješenja, formirala tim koji posebno prati aktivnosti u tom osiguranju i smatram da će sve te mjere doprinijeti da Krajina osiguranje ponovo stane na noge. Privremena uprava koju je Agencija uvela je jedini mogući pravi potez koji je mogla u ovom trenutku da uradi. Sve drugo bi bilo ćutanje što bi ih moglo okarakterisati kao saučesnike u ovom djelu koje, po meni, ima obilježje krivičnog djela.
Top priče
23.04.2024. | Energija, Industrija
Nepovratnih 20 mil KM - Elektroprivreda BiH raskinula ugovor s Kinezima za izgradnju Bloka 7?
Elektroprivreda BIH je raskinula ugovor sa partnerima iz Kine za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, saznaje Biznis.ba. Iz nekoliko izvora za Biznis je rečeno da je raskid ugovora uslijedio nakon što je EP BiH uputila nekoliko opomena pred raskid s pozivom da izvođač izvrši svoje obaveze i pristupi realizaciji po ugovora pitanju Bloka 7. Biznis.ba podsjeća da je krajem prošle godine Vlada FBiH dala prethodnu saglasnost na raskid
24.04.2024. | IT, Telekomunikacije
Kongres SAD usvojio zakon koji bi mogao da dovede do kraja TikToka
24.04.2024. | IT, Telekomunikacije
23.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Zašto ovih dana svi govore o Bitkoin halvingu?
23.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
23.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Bijelo dugme na Banjaluka festu proslavlja veliki jubilej
23.04.2024. | Turizam, sport, kultura
eKapija+
24.04.2024. | Finansije
Centralna banka BiH pridružila se RAMP-u Svjetske banke
24.04.2024. | Finansije
24.04.2024. | Energija, Industrija, IT, Telekomunikacije
Energy Net - Energija je u osnovi našeg biznisa
24.04.2024. | Energija, Industrija, IT, Telekomunikacije
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Digitalizacija poštanskog sektora kroz zajednički veb portal
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
23.04.2024. | Industrija
Agencija ZEDA vodi privrednike na sajam tekstila u Istanbulu, prijave do 30. aprila
23.04.2024. | Industrija
24.04.2024. | Finansije
Ove novčanice Centralna banka BiH povlači iz opticaja
24.04.2024. | Finansije
Poslovne šanse
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Po treći put raspisan tender za idejno rješenje brze ceste Doboj Istok-Gračanica-Šićki Brod
24.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
Lječilište Gata kod Bihaća konačno dobija bazen - Raspisan tender vrijedan oko 750.000 KM
24.04.2024.. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
23.04.2024. | Građevina, Zdravstvo
Ponovo raspisan tender za rekonstrukciju zgrade Kasindol u okviru bihaćke bolnice - Radovi vrijedni 1,88 mil KM
23.04.2024. | Građevina, Zdravstvo
23.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Porezna uprava FBiH želi uvesti digitalni potpis, raspisan međunarodni tender od skoro 840.000 KM
23.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
22.04.2024. | Energija, Industrija, Finansije
Raspisan tender za remont agregata u HE Jajce I - Procijenjena vrijednost gotovo 600.000 KM
22.04.2024. | Energija, Industrija, Finansije
20.04.2024. | Energija, Građevina
Novi tender Sarajevogasa: 450.000 KM za građevinske radove na gasnom sistemu
20.04.2024. | Energija, Građevina