Branimir Muidža, direktor "Tvornice cementa Kakanj" - Koridor 5C je pokretač cijele ekonomije

Nastavak gradnje Koridora 5C te drugi infrastrukturni i građevinski projekti u Bosni i Hercegovini poslovna su prilika i za mnoge proizvođače građevinskog materijala. Osim pijeska, šljunka, armature, u gradnji je neophodan cement, odnosno beton. Generalni direktor "Tvornice cementa Kakanj" Branimir Muidža u intervjuu za "Faktor", između ostalog, govori o novom građevinskom zamahu u BiH i trenutnom stanju na tržištu cementa u našoj zemlji.

Nedavno je potpisan ugovor za nastavak radova na izgradnji Koridora 5C na dionici Zenica jug – Zenica sjever. S obzirom na kompleksnost dionice i veliki obim radova koji se očekuje, znači li ovo ujedno i veliku poslovnu šansu za "Tvornicu cementa Kakanj"?

- "Tvornica cementa Kakanj" od svog osnivanja, od prvih količina proizvedenog cementa, prati sve glavne infrastrukturne objekte u BiH, ali i šire. Nakon dužeg perioda stagnacije, nastavak javnih radova, odnosno nastavak izgradnje autoputa na Koridoru 5C velika je prilika za cjelokupnu građevinsku operativu BiH, uključujući i našu kompaniju, što će također imati velikog utjecaja na ukupni ekonomski rast u državi. Ovo je ne samo dobra poslovna prilika za građevinske kompanije u BiH nego i veliki ekonomski pokretač.

Ako se radovi budu odvijali sporo, da li "Tvornica cementa Kakanj" ima alternativna tržišta poput Hrvatske ili Crne Gore gdje bi mogla plasirati cement? Spominjala se u Crnoj Gori izgradnja autoceste prema moru, te mosta na Pelješcu u Hrvatskoj.

- Naš tim je u stalnom pokretu, istražujemo tržišta kako bismo došli do novih prilika za plasman naših proizvoda. Određene količine cementa već duže od jednog desetljeća izvozimo i na tržište Hrvatske, gdje smo ostvarili dobre poslovne odnose, rezultate i ugled. Prije dvije godine izvezli smo brod cementa i u Libiju dok su tržišne okolnosti to omogućavale. Spomenuti projekti u Crnoj gori i Pelješki most najavljuju se već niz godina, a do sada nije bilo značajnih pomaka. Građevinski sektor Bosne i Hercegovine pokazao je da ima znanja i mogućnosti za realizaciju najzahtjevnijih građevinskih projekata kako u BiH tako i šire.

Regulator je nedavno odobrio spajanje njemačkog "HeidelbergCementa" i "Italcementija", najvećeg italijanskog proizvođača cementa. Spajanje bi trebalo formirati drugu najveću grupaciju proizvođača cementa na svijetu. Hoće li ovo spajanje imati utjecaja i na "Tvornicu cementa Kakanj"?

- Ovo je izvrsna prilika za "HeidelbergCement" da ubrza svoj dalji razvoj, ojača svoju poziciju na globalnom tržištu i da se pozicionira na tržištima na kojima do sada nije bio prisutan. Akvizicija novih kapaciteta, ali svakako i ljudskih potencijala, također će omogućiti nove dugoročne sinergije na polju ekspertize, razvijanja novih proizvoda, pozicioniranja na tržištima širom svijeta, te naravno na planu troškova. Što se tiče "Tvornice cementa Kakanj", ona neće imati značajnog utjecaja, jer na tržištu nemamo dodirnih tačaka s "Italcementijem", no svakako da akvizicijom naš "HeidelbergCement" postaje još veći, snažniji, a onda to pruža dodatnu stabilnost i svim članicama naše Grupe.

Kako ocjenjujete ukupnu situaciju na tržištu građevinskog materijala u BiH, odnosno u svijetu? Ima li znakova oporavka tržišta nakon recesije?

- U proteklim godinama svjedočili smo velikoj stagnaciji u građevinskom sektoru, što je odraz stvarne ekonomske slike u BiH, ali i šire. Cjelokupan sektor teško i sporo se oporavlja nakon udara koji je bio uzrokovan početkom ekonomske krize u 2008. godini. Do oporavka je došlo, ali samo djelimično i kratkotrajno. Prvo globalna kriza, a zatim i stalna politička previranja i nestabilnost, te nepovoljan poslovni ambijent uz poreznu nepredvidivost i određenu pravnu nesigurnost, doveli su do smanjenja sveukupnih investicija, što je imalo negativan utjecaj na cjelokupnu ekonomiju, a građevinski sektor dovelo u veoma nepovoljan položaj.

Procjenjujemo da se tržište cementa u BiH, ali i ostalih građevinskih materijala smanjilo za nekih 40-45 posto u odnosu na 2008. godinu. Pogotovo je osjetan pad potrošnje kod fizičkih lica, odnosno građana, a indikator nam je pad trenda prodaje uvrećanog cementa. Ohrabruje to što posljednjih nekoliko godina vidimo da se malo više radi na javnim investicijama koje su obično dobar pokretač cijele ekonomije. Najavljene investicije u infrastrukturne objekte svakako će utjecati na pozitivne pomake u ovoj ali i narednim godinama – naravno, ako budu realizirane prema planiranoj dinamici – što bi uposlilo većinu kapaciteta građevinske industrije.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa portala www.faktor.ba)