NavMenu

Amir Softić, član Uprave Sparkasse Bank - Naša banka je među najstabilnijim na tržištu

Izvor: eKapija Utorak, 22.03.2016. 10:13
Komentari
Podeli
Amir SoftićAmir Softić
Sparkasse Bank je u 2015. nastavila trend uspješnog poslovanja iz ranijih godina. Iako trenutno raspolažu samo preliminarnim podacima, iz Uprave ističu da su tokom 2015. u kreditiranju i depozitima rasli više od tržišta. Prema svim pokazateljima aktive i kapitala, Sparkasse je među najstabilnijim bankama na tržištu BiH, kaže Amir Softić, član Uprave banke.

Već ustaljeni problem bankarskog sektora u BiH predstavljaju nenaplativi (NPL) krediti. Na tom polju, Sparkase Bank bilježi bolje rezultate od tržišta i uspijeva održati njihov udio ispod 10%. U razgovoru sa Softićem, koji vodi segment upravljanja rizicima u toj banci, željeli smo saznati na koji način se postiže ovakav nivo stabilnosti, te koji su prijedlozi za rješenje tog problema.

eKapija: Sa kakvim rezultatima ste završili poslovnu 2015. godinu. Kakva je bila ta godina u odnosu na prethodne?

- Sparkasse Bank je u 2015. održala kurs uspješnog poslovanja iz prethodnih godina. Aktivno smo koristili svoju prednost vezanu za bilansnu strukturu i ostvareni kvalitet aktive, a što nam je omogućilo stabilan rast i adekvatan povrat na kapital. Iako trenutno imamo samo preliminarne rezultate poslovanja bankarskog sektora u 2015. godini, možemo zaključiti da je Sparkasse Bank i u kreditiranju i depozitima rasla više od tržišta. Podjednako je važno da je taj rast obezbijeđen na zdravim osnovama, što znači da smo održali ciljani kvalitet aktive, potreban nivo i adekvatnost kapitala, i time neupitnu stabilnost za svoje depozitare, investitore i uposlenike.

eKapija: Nekvalitetni krediti iz godine u godinu rastu. Koliki je procenat tih kredita u Sparkasse banci i na koji način ste se nosili sa tim problemom?

- Udio nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima Sparkasse Bank je sa krajem 2015. bio ispod 10%, dakle niži je od tržišnog prosjeka. Prema svim pokazateljima aktive i kapitala, možemo tvrditi da je Sparkasse Bank među najstabilnijim bankama na tržištu BiH. Ovdje su ključnu ulogu odigrali snažan sistem, standardi i mehanizmi upravljanja kreditnim rizicima, i to u svim fazama kreditnog procesa. Uspostavili smo efektivan sistem prepoznavanja ranih upozoravajućih signala na strani klijenata, sa ciljem iznalaženja rješenja i prije nego što klijent dospije u poteškoće sa servisiranjem obaveza, ali istovremeno smo uspostavili i adekvatnu alokaciju ekonomskog kapitala, potrebnog za pokriće očekivanih gubitaka.

Ovo je samo jedan od mehanizama mnogo kompleksnijeg sistema, ali ga izdvajam kao posebno važnog jer omogućava preventivno i kontraciklično djelovanje koje štiti i banku, i klijenta, te nam omogućava da budemo kreditno aktivni u narednim godinama, obezbjeđujući na taj način neophodnu monetarnu ponudu kreditnog novca za realni sektor BiH.

eKapija: Koliki dio tih kredita se odnosi na privredu, a koliko na građane?

(Foto: sparkasse.ba)
- Kreditni portfolio pravnih lica u BiH ima znatno lošiji kvalitet od sektora stanovništva. Prema podacima Agencija za bankarstvo, oko 65% nekvalitetnih kredita u Federaciji BiH se odnosi na pravna lica, što je posljedica krize realnog sektora i niskog nivoa investicionog ciklusa. U Republici Srpskoj imamo sličnu situaciju, gdje je 16,5% kredita pravnih lica kategorisano kao nekvalitetno, dok je kod stanovništva taj pokazatelj 11,7%. Ipak, ove pokazatelje treba posmatrati u kontekstu i otpisanih kredita iz bilansnih pozicija određenog broja banaka u oba entiteta.

eKapija: Kako izgleda struktura dužnika? Iz kojih privrednih grana dolazi najviše dužnika?

- Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, sa krajem trećeg kvartala 2015. godine najviše nekvalitetnih kredita je evidentirano u sektoru trgovine: 40% svih nekvalitetnih kredita pravnih lica. Na drugom mjestu po toksičnim kreditima je sektor poljoprivrede RS, sa učešćem od 23% u ukupnom NPL-u pravnih lica. U Federaciji BiH najveće učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima imaju sektor građevinarstva sa 27%, zatim proizvodnja sa 22,2%, te sektor poljoprivrede sa 16,6%. Pri tome je važno naglasiti da građevinski i poljoprivredni sektor imaju visok udio nekvalitetnih kredita, ali dosta nisko učešće u kreditima generalno. Sektor trgovine i sektor proizvodnje su, može se reći, najviše kreditirani sektori u FBiH. Trgovina učestvuje u ukupnim kreditima sa gotovo 20%, a proizvodnja sa oko 14%.

Navedeni podaci o nekvalitetnim kreditima nam pokazuju u kojoj mjeri je realni sektor efektuiran posljedicama globalne finansijske krize, kao i nesprovedenim ekonomskim reformama.

eKapija: Kako regulator i država mogu uticati na pozitivna rješenja?

- Treba se vratiti uzroku problema nekvalitetnih kredita, a to je nepovoljno stanje u ukupnoj ekonomiji. Ekonomija BiH se već dugo vremena suočava sa dva izrazita izvora nestabilnosti: deficit tekućeg računa (cca. 7,5% od BDP-a) i visok nivo nezaposlenosti. Veliki dio tog problema su politička i pravna nesigurnost, i posljedično nizak kreditni rejting zemlje, zbog kojeg se direktne strane investicije u privredu BiH smanjuju iz godine u godinu.

Kroz Reformsku agendu bi se morale razviti regulative koje će doprinijeti stabilizaciji problema nekvalitetnih kredita: usklađivanje entitetskih zakona, veća efikasnost sistema prinudne naplate i vansudskih nagodbi, zakon o ličnom bankrotu. Bilo bi vrlo važno pravno urediti proces integracija i akvizicije kompanija, kao i izmještanje ili prodaju NPL kredita iz bankarskog sektora. Banke u BiH se moraju osloboditi toksičnih kredita, kako bi im se otvorio dodatni prostor za kreditiranje.

Ukratko, radi se o mjerama na očuvanju stabilnosti bankarskog sektora kroz adekvatno upravljanje rizicima, jer jedino stabilno bankarstvo može dobro apsorbovati gubitke u fazama recesija i nastaviti da kreditiranjem podržava rast realne ekonomije i poslovnog ciklusa. Protekle godine su upravo to pokazale - ponuda kreditnog novca ima značajan uticaj na BDP.

eKapija: Na koji način bankarski sektor treba pristupati problemu nenaplativih kredita?

- Na strani finansijskog sektora ostaje obaveza poštivanja zahtjeva regulatora po pitanju minimalnih standarda upravljanja aktivom i adekvatnošću kapitala, kako bi mogao kompenzirati već nastale kreditne rizike. Međutim, to nije dovoljno, jer ćemo se na taj način nastaviti baviti saniranjem šteta, umjesto da sistemski upravljamo rizicima. Rizicima se treba baviti i prije nego što se negativno odraze na poslovanje što podrazumijeva: standarde i snažne sisteme upravljanja kreditnim rizicima, promjenu pristupa sa "reaktivnog" na proaktivno djelovanje tako što će se rizici prepoznati u ranim fazama i spriječiti se njihova eskalacija, proaktivno upravljanje formiranjem rezervi za kreditne gubitke, kontinuiran monitoring kvaliteta aktive i razvijanje internih stres testova za adekvatnije anticipiranje mogućih negativnih događaja u budućnosti itd.


eKapija: Očekujete li pozitivne trendove kada je riječ o NPL?


- Prije svega je važno da realno sagledamo problem nekvalitetnih kredita. Nije sporno da je bankarstvo BiH kroz sve protekle krizne godine uspjelo održati dovoljan nivo kapitaliziranosti i likvidnosti, i time potrebnu stabilnost i sigurnost. Nekvalitetni krediti u BiH su sa 13,8% (Centralna banka BiH, novembar 2015. godine) niži od onih u zemljama regiona, i blago su poboljšani u odnosu na godinu ranije. Međutim, pitanje je da li, i koliko je podcijenjen iznos ovih kredita iz sljedećih razloga: jedan dio nekvalitetnih kredita je izmješten iz bankarskog sektora; način klasifikacije loših kredita nije unificiran na nivou svih zemalja, tako da ih se ne bi trebalo direktno porediti; konačno, možda i najvažnije – BiH se kroz potpisivanje Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji (2008. godine) obavezala da u svoj zakonodavni okvir inkorporira sve zakonske akte EU (aquis communitare), uključujući i novi regulatorni okvir bankarske unije. Supervizija na nivou evropske bankarske unije je u dobroj mjeri fokusirana na makroprudentalnu regulaciju i njeno kontraciklično djelovanje, što podrazumijeva insistiranje na značajnijoj alokaciji kapitala za pokriće očekivanih gubitaka u momentu relativne stabilnosti ekonomije i poslovnog ciklusa.

Dakle, postoje indikacije da će usklađivanje sa evropskim standardima promijeniti sliku kada je u pitanju prepoznavanje i tretman nekvalitetnih kredita u BiH, koji su jedna od glavnih kočnica rasta ukupne monetarne ponude.

eKapija: Krajem prošle godine ste otvorili novi regionalni centar u Tuzli. Kakvi su planovi u 2016, možemo li očekivati još velikih investicija?

- Sparkasse grupacija je apsolutno opredijeljena na dugoročan i održiv rast u Bosni i Hercegovini, što znači da ćemo nastaviti sa kontinuiranim ulaganjima u sve vrste infrastrukture, kao i snažnom tržišnom aktivnošću. Naša kreditna ponuda za stanovništvo se stalno aktualizira prema potrebama klijenata. Upravo je u toku akcijska ponuda nenamjenskih kredita sa fiksnom kamatnom stopom, koja treba odgovoriti na pojačanu potrebu naših komitenata za određenom finansijskom sigurnošću i mogućnošću da dugoročno planiraju svoje kreditne obaveze. Istovremeno, nastavljamo biti veoma aktivni u kreditiranju pravnih osoba i njihovih investicija u BiH. Sparkasse Bank prije svega želi da bude partner svojim klijentima, pomažući i usmjeravajući njihov održiv razvoj i obezbjeđujući njihovu dugoročnu stabilnost. Najveću korist od ovakvog pristupa može upravo imati ekonomija BiH.

Vedrana Džudža

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.