Amir Softić, član Uprave Sparkasse Bank - Naša banka je među najstabilnijim na tržištu
Već ustaljeni problem bankarskog sektora u BiH predstavljaju nenaplativi (NPL) krediti. Na tom polju, Sparkase Bank bilježi bolje rezultate od tržišta i uspijeva održati njihov udio ispod 10%. U razgovoru sa Softićem, koji vodi segment upravljanja rizicima u toj banci, željeli smo saznati na koji način se postiže ovakav nivo stabilnosti, te koji su prijedlozi za rješenje tog problema.
eKapija: Sa kakvim rezultatima ste završili poslovnu 2015. godinu. Kakva je bila ta godina u odnosu na prethodne?
- Sparkasse Bank je u 2015. održala kurs uspješnog poslovanja iz prethodnih godina. Aktivno smo koristili svoju prednost vezanu za bilansnu strukturu i ostvareni kvalitet aktive, a što nam je omogućilo stabilan rast i adekvatan povrat na kapital. Iako trenutno imamo samo preliminarne rezultate poslovanja bankarskog sektora u 2015. godini, možemo zaključiti da je Sparkasse Bank i u kreditiranju i depozitima rasla više od tržišta. Podjednako je važno da je taj rast obezbijeđen na zdravim osnovama, što znači da smo održali ciljani kvalitet aktive, potreban nivo i adekvatnost kapitala, i time neupitnu stabilnost za svoje depozitare, investitore i uposlenike.
eKapija: Nekvalitetni krediti iz godine u godinu rastu. Koliki je procenat tih kredita u Sparkasse banci i na koji način ste se nosili sa tim problemom?
- Udio nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima Sparkasse Bank je sa krajem 2015. bio ispod 10%, dakle niži je od tržišnog prosjeka. Prema svim pokazateljima aktive i kapitala, možemo tvrditi da je Sparkasse Bank među najstabilnijim bankama na tržištu BiH. Ovdje su ključnu ulogu odigrali snažan sistem, standardi i mehanizmi upravljanja kreditnim rizicima, i to u svim fazama kreditnog procesa. Uspostavili smo efektivan sistem prepoznavanja ranih upozoravajućih signala na strani klijenata, sa ciljem iznalaženja rješenja i prije nego što klijent dospije u poteškoće sa servisiranjem obaveza, ali istovremeno smo uspostavili i adekvatnu alokaciju ekonomskog kapitala, potrebnog za pokriće očekivanih gubitaka.
Ovo je samo jedan od mehanizama mnogo kompleksnijeg sistema, ali ga izdvajam kao posebno važnog jer omogućava preventivno i kontraciklično djelovanje koje štiti i banku, i klijenta, te nam omogućava da budemo kreditno aktivni u narednim godinama, obezbjeđujući na taj način neophodnu monetarnu ponudu kreditnog novca za realni sektor BiH.
eKapija: Koliki dio tih kredita se odnosi na privredu, a koliko na građane?
eKapija: Kako izgleda struktura dužnika? Iz kojih privrednih grana dolazi najviše dužnika?
- Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, sa krajem trećeg kvartala 2015. godine najviše nekvalitetnih kredita je evidentirano u sektoru trgovine: 40% svih nekvalitetnih kredita pravnih lica. Na drugom mjestu po toksičnim kreditima je sektor poljoprivrede RS, sa učešćem od 23% u ukupnom NPL-u pravnih lica. U Federaciji BiH najveće učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima imaju sektor građevinarstva sa 27%, zatim proizvodnja sa 22,2%, te sektor poljoprivrede sa 16,6%. Pri tome je važno naglasiti da građevinski i poljoprivredni sektor imaju visok udio nekvalitetnih kredita, ali dosta nisko učešće u kreditima generalno. Sektor trgovine i sektor proizvodnje su, može se reći, najviše kreditirani sektori u FBiH. Trgovina učestvuje u ukupnim kreditima sa gotovo 20%, a proizvodnja sa oko 14%.
Navedeni podaci o nekvalitetnim kreditima nam pokazuju u kojoj mjeri je realni sektor efektuiran posljedicama globalne finansijske krize, kao i nesprovedenim ekonomskim reformama.
eKapija: Kako regulator i država mogu uticati na pozitivna rješenja?
- Treba se vratiti uzroku problema nekvalitetnih kredita, a to je nepovoljno stanje u ukupnoj ekonomiji. Ekonomija BiH se već dugo vremena suočava sa dva izrazita izvora nestabilnosti: deficit tekućeg računa (cca. 7,5% od BDP-a) i visok nivo nezaposlenosti. Veliki dio tog problema su politička i pravna nesigurnost, i posljedično nizak kreditni rejting zemlje, zbog kojeg se direktne strane investicije u privredu BiH smanjuju iz godine u godinu.
Kroz Reformsku agendu bi se morale razviti regulative koje će doprinijeti stabilizaciji problema nekvalitetnih kredita: usklađivanje entitetskih zakona, veća efikasnost sistema prinudne naplate i vansudskih nagodbi, zakon o ličnom bankrotu. Bilo bi vrlo važno pravno urediti proces integracija i akvizicije kompanija, kao i izmještanje ili prodaju NPL kredita iz bankarskog sektora. Banke u BiH se moraju osloboditi toksičnih kredita, kako bi im se otvorio dodatni prostor za kreditiranje.
Ukratko, radi se o mjerama na očuvanju stabilnosti bankarskog sektora kroz adekvatno upravljanje rizicima, jer jedino stabilno bankarstvo može dobro apsorbovati gubitke u fazama recesija i nastaviti da kreditiranjem podržava rast realne ekonomije i poslovnog ciklusa. Protekle godine su upravo to pokazale - ponuda kreditnog novca ima značajan uticaj na BDP.
eKapija: Na koji način bankarski sektor treba pristupati problemu nenaplativih kredita?
eKapija: Očekujete li pozitivne trendove kada je riječ o NPL?
- Prije svega je važno da realno sagledamo problem nekvalitetnih kredita. Nije sporno da je bankarstvo BiH kroz sve protekle krizne godine uspjelo održati dovoljan nivo kapitaliziranosti i likvidnosti, i time potrebnu stabilnost i sigurnost. Nekvalitetni krediti u BiH su sa 13,8% (Centralna banka BiH, novembar 2015. godine) niži od onih u zemljama regiona, i blago su poboljšani u odnosu na godinu ranije. Međutim, pitanje je da li, i koliko je podcijenjen iznos ovih kredita iz sljedećih razloga: jedan dio nekvalitetnih kredita je izmješten iz bankarskog sektora; način klasifikacije loših kredita nije unificiran na nivou svih zemalja, tako da ih se ne bi trebalo direktno porediti; konačno, možda i najvažnije – BiH se kroz potpisivanje Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji (2008. godine) obavezala da u svoj zakonodavni okvir inkorporira sve zakonske akte EU (aquis communitare), uključujući i novi regulatorni okvir bankarske unije. Supervizija na nivou evropske bankarske unije je u dobroj mjeri fokusirana na makroprudentalnu regulaciju i njeno kontraciklično djelovanje, što podrazumijeva insistiranje na značajnijoj alokaciji kapitala za pokriće očekivanih gubitaka u momentu relativne stabilnosti ekonomije i poslovnog ciklusa.
Dakle, postoje indikacije da će usklađivanje sa evropskim standardima promijeniti sliku kada je u pitanju prepoznavanje i tretman nekvalitetnih kredita u BiH, koji su jedna od glavnih kočnica rasta ukupne monetarne ponude.
eKapija: Krajem prošle godine ste otvorili novi regionalni centar u Tuzli. Kakvi su planovi u 2016, možemo li očekivati još velikih investicija?
- Sparkasse grupacija je apsolutno opredijeljena na dugoročan i održiv rast u Bosni i Hercegovini, što znači da ćemo nastaviti sa kontinuiranim ulaganjima u sve vrste infrastrukture, kao i snažnom tržišnom aktivnošću. Naša kreditna ponuda za stanovništvo se stalno aktualizira prema potrebama klijenata. Upravo je u toku akcijska ponuda nenamjenskih kredita sa fiksnom kamatnom stopom, koja treba odgovoriti na pojačanu potrebu naših komitenata za određenom finansijskom sigurnošću i mogućnošću da dugoročno planiraju svoje kreditne obaveze. Istovremeno, nastavljamo biti veoma aktivni u kreditiranju pravnih osoba i njihovih investicija u BiH. Sparkasse Bank prije svega želi da bude partner svojim klijentima, pomažući i usmjeravajući njihov održiv razvoj i obezbjeđujući njihovu dugoročnu stabilnost. Najveću korist od ovakvog pristupa može upravo imati ekonomija BiH.
Vedrana Džudža
Top priče
27.03.2024. | Saobraćaj
Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni
27.03.2024. | Industrija, IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Industrija, IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Građevina
Grad Trebinje neće dozvoliti izgradnju stambenih objekata na parcelama koje su prodale Vode Srpske
27.03.2024. | Građevina
27.03.2024. | Finansije
Vrhovni sud RS presudio u milionskom sporu Bitminera i Unicredit banke
27.03.2024. | Finansije
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
AHK-Automotive Summit 18. aprila u Sarajevu
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
27.03.2024. | Energija
Pionirski projekat kompanije MT-Komex BiH - Uskoro kreće izgradnja fotonaponske elektrane u Goraždu
27.03.2024. | Energija
eKapija+
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrijednostima
28.03.2024. | Agro
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
AHK-Automotive Summit 18. aprila u Sarajevu
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
27.03.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Međunarodni sajam turizma u Sarajevu od 25. do 27. aprila
27.03.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Agro, Industrija, Turizam, sport, kultura
Sajamski dani Gradiška 2024 krajem aprila - Privreda i obrazovanje u fokusu
27.03.2024. | Agro, Industrija, Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
28.03.2024. | Industrija, Građevina
Na licitaciji četiri parcele u Poslovnoj zoni Kreka Sjever u Tuzli - Rok za dostavljanje prijava 15. april
28.03.2024. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Spreman novac za Vidikovac iznad Trebinja, raspisan i tender za izvođača radova
28.03.2024.. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina, Zdravstvo
Raspisan tender za rekonstrukciju ambulante u laktaškom naselju Trn - Posao vrijedan 1,2 mil KM
28.03.2024. | Građevina, Zdravstvo
22.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
Produžen rok za dostavljanje ponuda za dionicu Tunel Kvanj-Buna
22.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
23.03.2024. | Industrija
Oglašena prodaja imovine zvorničke Mehanike, cijena viša od 14 mil KM
23.03.2024. | Industrija
22.03.2024. | Industrija
Agencija Eda nabavlja informacioni sistem za potrebe Instituta za metrologiju BiH
22.03.2024. | Industrija