NavMenu

Crowdfunding ostaje neiskorišćena šansa domaće privrede - Izgubljena bitka za inovativne biznise?

Izvor: eKapija Petak, 22.09.2017. 14:33
Komentari
Podeli
(Foto: Pressmaster/shutterstock.com)
Beogradski Mikser je sredinom jula pokrenuo kampanju za prikupljanje novca potrebnog za završetak rekonstrukcije napuštene fabrike u Sarajevu, a u kojoj je 8. septembra otvoren Mikser House i u glavnom gradu BiH. Veći dio novca bio je prikupljen, dok je za preostalih 85.000 USD Mikser sredstva tražio kroz međunarodnu crowdfunding kampanju na sajtu Indiegogo. Na ovoj platformi prikupljeno je skoro 6.000 USD.

Kako za eKapiju kaže Maja Lalić, kreativna direktorka Miksera, na crowdfunding kampanju inspirisala ih je publika Miksera, kao i brojni pojedinci i organizacije koji su tokom pet godina rada kulturnog centra Mikser House u Beogradu "nesebično nudili svoju pomoć i podršku".

- Istražili smo slične inicijative i zaključili da, u nedostatku kulturnih politika i sistemske podrške nezavisnim projektima kulture i kreativnog preduzetništva, crowdsourcing predstavlja budućnost nezavisne scene i može postati osnova solidarnijeg, ali i samostalnijeg društva u odnosu na državu - dodaje ona.

Na sličan zaključak upućuje i analiza o crowdfundingu koju je nedavno prezentovalo hrvatsko preduzeće Brodoto. U njoj se, između ostalog, navodi da "iako crowdfunding trenutno ima komplementarnu ulogu tradicionalnim izvorima finansiranja, u budućnosti bi mogao da ih ugrozi na sličan način na koji su društveni mediji ugrozili tradicionalne".

A šta je zapravo crowdfunding?

Ovaj termin označava grupno finansiranje kod koga se od većeg broja pojedinaca traži novčana podrška za neki projekat. Zauzvrat, ukoliko nije riječ o donaciji, oni koji daju podršku (backeri) dobijaju udio u vlasništvu nad projektom, nagradu za svoju podršku (često sam proizvod koji "kofinansiraju") ili, pak, povraćaj pozajmice koju su dali. Istovremeno, preuzimaju na sebe i rizik da proizvod ili usluga neće biti isporučeni.

Svjetska banka je 2015. procijenila da će do 2020. crowdfunding tržište vrijediti 96 mlrd USD i nadmašiti količinu sredstava koju ulažu anđeli investitori (angel investors) i rizični kapital (venture capital). U SAD, primjera radi, više od petine Amerikanaca već je učestvovalo u crowdfunding kampanjama, dok je 3% pokrenulo i svoj projekat.

Prilike u BiH daleko su od onih "preko bare". Kako za eKapiju navode analitičari Brodoto-a, sada provode regionalno istraživanje o crowdfundingu, u šta je uključena i BiH, tako da još nemaju precizne podatke, te mogu samo okvirno da govore o ovom načinu finansiranja u BiH.

(Foto: love work 51/shutterstock.com)
- Tržište u BiH je u inicijalnoj fazi razvoja, primarno se koristi nagradni model crowdfundinga, te međunarodne crowdfunding platforme, poput Indiegogoa i Kickstartera. Poznato nam je da u BiH djeluje i crowdfunding platforma ideaFunders - istakli su.

Na prvoj regionalnoj platformi ideaFunders dominiraju nekomercijalni projekti iz kulture i umjetnosti. Do sada se na platformi našlo 17 projekata, a još nekoliko ih je u fazi pripreme.

- Novac koji su projekti prikupili putem platforme ideaFunders nije vrijedan pomena. Takođe, ni domaći projekti koji su prikupljali sredstva preko vodećih svjetskih platformi, u većini slučajeva, nisu prikupili potreban novac, što navodi na zaključak da domaći autori nedovoljno pažnje posvjećuju pripremi projekta i vođenju svojih kampanja. Dakle, nije dovoljno imati dobru ideju ili projekat, postaviti ga na crowdfunding platformu i čekati da "novac padne sa neba". Potrebno je mnogo truda i napornog rada - ističu iz ideaFunders-a.

Izgubljena bitka za inovativne biznise?

Kada je biznis u pitanju, ovakav način prikupljanja sredstava gotovo i da ne postoji u BiH. Zašto je to tako za eKapiju objašnjavju iz ideaFunders-a. Kako kažu, prema provedenoj anketi, po metodologiji Svjetske banke, minimum preduslova za razvoj crowdfundinga postoji, ali je u praksi samo malo ljudi upoznat sa crowdfundingom, a praktično zanemarljiv broj je učestvovao u ovom načinu finansiranja, bilo kao autor projekta, bilo kao neko ko je podržao neki projekat (backer, funder).

- Osim neobavještenosti stanovništva o mogućnostima koje crowdfunding pruža postoji još niz faktora koji dodatno otežavaju oživljavanje crowdfundinga u BiH od kojih je svakako najznačajniji loš socio-ekonomski ambijent.

Da je stanje crowdfundinga u BiH vrlo loše, potvrđuje nam i osnivač fejsbuk stranice Crowdfunding Bosnia Emir Đulić.

- Ljudi prvenstveno nisu upoznati dovoljno sa ovim izvorom finansiranja projekata. Druga mana je finansiranje sa PayPal računa. Mislim da i danas ljudi kod nas ne znaju šta je PayPal i kako ga koristiti.

Kako ističe Đulić, stranica Crowdfunding Bosnia je prvenstveno bila namijenjena za pružanje informacija za pravljenje dobre kampanje, međutim kasnije je poslužila i za povezivanje ljudi.

- Lično sam podržao svaku kampanju koja je imala smisla - bilo novcem, bilo podrškom u smislu informisanja ljudi.

(Foto: Luka Funduk/shutterstock.com)
USAID u Srbiji je nedavno održao panel na temu usvajanja Zakona o nebankarskim finansijskim institucijama, gdje je između ostalog rečeno i da je neophodno donjeti odgovarajuće propise kojima bi se regulisala i oblast crowdfundinga, kao i drugi kanali za prikupljanje novca koji su u svijetu prisutni već dugi niz godina. Da je stanje u BiH sve samo ne ružičasto, potvrđuje i činjenica da USAID u BiH nije radio ništa na temu crowdfundinga.


Crowdfunding - provjera opravdanosti ideje

Objašnjenje je jednostavno. Crowdfunding olakšava put do novca onima čije su ideje previše inovativne ili riskantne pa su im vrata tradicionalnih investitora najčešće zatvorena. Sa druge strane, omogućava i onima koji raspolažu viškom novca da taj kapital jednostavno iskoriste.

Na taj način, pojedinci preuzimaju uloge koje sada drže banke, država, fondovi, anđeli investitori... Novčana sredstva do kojih novi biznis dođe još u samom povoju daju mu više šansi da prevaziđe, najčešće najteže, početne izazove. Istovremeno, predstavlja i odličan poligon za provjeru opravdanosti ideje. Jer, nespremnost da se u nju uloži novac često može da ukaže na potencijalne probleme.

- Crowdfunding je sjajan pristup za provjeru da li neki proizvod ima smisla. Može se dogoditi da od ideje, preko projekta, nacrta, prototipa... sve vrijeme dobijate hvalospjeve ljudi oko sebe ali prava potvrda se dešava onda kada je mušterija spremna da zavuče ruku u džep i da novac unaprjed. To je signal da proizvod ima smisla - objašnjava urednik portala Kamatica Dušan Uzelac.

Kako ističe Maja Lalić, Mikseru je preko Indiegogo platforme stiglo 108 donacija od pojedinaca iz 16 zemalja svijeta, od SAD-a do Vijetnama, a njen opšti utisak je da se naši ljudi boje onlajn plaćanja na internetu.

- Imali smo veliki broj upita za alternativne načine i mogućnosti direktnih uplata koje se ne registruju na Indiegogo platformi - navodi ona i dodaje da "pokretanje crowdsourcing inicijativa i učešće u njima predstavlja neku vrstu odgovornosti nezavisnog sektora u 21. vijeku u kojem nadležne institucije gube svoju društvenu ulogu, sa ciljem da se javnost edukuje o tome da svako od nas ima moć participacije i da se klupko svjetskih nerješivih problema pred kojima sležemo ramenima sastoji iz miliona manjih rješivih izazova za pojedinca ili grupu ljudi".

Putem crowdfunding platformi, zaključuje se u analizi Brodoto-a, uparenim sa društvenim medijima, danas se može brzo lansirati poruka velikom broju ljudi u jako kratkom vremenu. Još važnije, crowdfunding gotovo svakome daje priliku da se okuša na tržištu i da pokrene svoju ideju i to bez obzira na to odakle dolazi i kojoj društvenoj skupini pripada.

U Beogradu pokrenuta prva crowdfunding platforma

U Beogradu je u utorak (19. septembra 2017. godine) počela da radi prva crowdfunding veb platforma za grupno finansiranje u Srbiji pod nazivom Investing in idea (Investirati u ideju), a osnivači veruju da će ovaj oblik finansiranja, koji je već uveliko prisutan u svijetu, omogućiti i preduzetnicima i investitorima iz Srbije da iskoriste svoj potencijal.

Slobodana Šubara



Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Finansije

Vrhovni sud RS presudio u milionskom sporu Bitminera i Unicredit banke

Vrhovni sud Republike Srpske odbio je reviziju kompanije Bitminer Factory iz Gradiške i potvrdio presudu Višeg privrednog suda kojom je Unicredit banka Banjaluka oslobođena plaćanja 256 mil KM odštete zbog gašenja njihovog poslovnog računa, potvrđeno je za portal Capital. Kako je rečeno u ovom sudu, revizija koju je podnio Bitminer je odbijena kao neosnovana, te je potvrđena ranija presuda koja je preinačila prvostepenu odluku iz

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.