NavMenu

Turizam spasava sela u Srpskoj - Iako je potencijal dijelom iskorišćen, 90% gostiju čine Evropljani

Izvor: Glas Srpske Utorak, 08.08.2017. 15:59
Komentari
Podeli
(Foto: SSokolov/shutterstock.com)
Ljetovanje u prirodi, bajkoviti predjeli, plivanje u biserno čistim rijekama i uživanje u domaćim specijalitetima mamac su za sve veći broj ljubitelja prirode koji žele da uživaju u čarima seoskog turizma širom Republike Srpske.

Uprkos tome što Srpska ima idealne potencijale za razvoj seoskog turizama i što su interesovanja stranih gostiju za ove krajeve sve veća, ovaj vid turističke djelatnosti je nedovoljno razvijen. Direktor Turističke organizacije RS (TORS) Nada Jovanović ističe da seoski turizam u Srpskoj ima sjajne mogućnosti i svakim danom sve više zaživljava, ali su pomaci nedovoljni za potencijale kojim raspolažemo.

- Trend rasta je vidljiv u posljednje tri godine. Uglavnom je riječ o privatnim inicijativama i mnogo je svijetlih primjera naročito u opštini Šipovo, gdje ima 360 kreveta u seoskim kućama. Uzlaznom putanjom se kreće ruralni turizam i u Mrkonjić Gradu, Ribniku, pa i čitavoj hercegovačkoj regiji - kaže Jovanović.

Ona ističe da je za razvoj seoskog turizma potrebna aktivnija uloga društva i države.

- Treba mnogo ulagati u dobre turističke infrastrukture i uređenje saobraćajnica, jer gosti koji dolaze žele da i predio kroz koji prolaze bude prijatan, a ne samo njegovo krajnje odredište - kaže Jovanović i dodaje da su za odmaranje u prirodnoj, ekološkoj sredini, koja obiluje izvorskom vodom, čistim vazduhom i tišinom podjednako zainteresovani i strani i domaći gosti.

Primjer uspješnog bavljenja ruralnim turizmom je seosko domaćinstvo Radoja u selu Pljeva nadomak Šipova, koje okruženo planinama Lisinom, Goricom i Čardakom godišnje privuče na stotine turista iz Francuske, Velike Britanije, Švedske, Italije, Češke…

- Ovim poslom se bavimo već devet godina, a u priču nas je uvela japanska nevladina organizacija koja je za mještane u regionu Plive održala edukacije i ukazala na mogućnost zarade od seoskog turizma. Pomogli su nam u opremanju kupatila i soba i od početna tri ležaja, sada gostima nudimo 15, što je maksimum dozvoljen u seoskom turizmu - priča Predrag Radoja.

On kaže da im 90% gostiju dolazi iz Evrope, a ostalo su turisti iz Srbije i RS.

(Foto: shulgenko/shutterstock.com)
- Većinu gostiju mi obezbjeđuje jedna turistička agencija iz Banjaluke, a oni mahom dolaze zbog flaj fišinga na rijeci Plivi. Osim domaće hrane gosti rado uživaju u dugoj šetnji prirodom, vožnji bicikla i planinarenju - kaže Radoja.

On ističe da bavljenje ovim poslom donosi mnoge blagodeti.

- Ne ostvarujemo zaradu samo mi, već i komšije oko nas koje nama, ali i gostima, prodaju meso, mliječne proizvode i razne druge domaće namirnice. Korist je višestruka i u ovom vidu turizma treba da tražimo šansu za zadržavanje omladine na selu i oživljavanje sela - rekao je Radoja.


Pura, cicvara, kozji i kravlji sir, kajmak, kljukuša, pršuta, domaće kobasice, samo su dio onoga u čemu uživaju turisti koji posjećuju Srpsku. Dok mnogi ljeto provode na moru, Branko Jerković iz Srbije obilazi sela u RS, uzduž i poprijeko, družeći se sa mještanima.

- Bježanje od gradske vreve i boravak u zelenoj oazi prednosti su ove vrste odmora. Veoma je važno da domaćini dobro poznaju sopstvenu kulturu, običaje i tradiciju i da sve to predstave turistima. Obilazeći sela širom RS čuo sam mnoštvo zanimljivosti o kojima do sada nisam mogao ni da pročitam - kazao je Jerković i dodao da su i cijene u seoskim domaćinstvima pristupačnije u odnosu na ljetovališta.

Stres centar

Destinacije ruralnog turizma predstavljaju bijeg od stresa i omogućavaju povratak prirodi. Zoran Radošević iz Bosanskog Petrovca, koji je sa porodicom osnovao etnoselo Čardaklije, planira da napravi stres centar gdje bi gosti zaboravili na brige koje donosi užurbani stil života.

- Želimo da napravimo rehabilitacioni, stres centar gdje će gosti uz druženje sa životinjama i boravak u prirodi pružiti otpor svakodnevnom užurbanom načinu života - kaže Radošević.



Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.