NavMenu

Ratari i mlinari u RS bez dogovora o otkupu pšenice

Izvor: Nezavisne novine Subota, 24.06.2017. 08:51
Komentari
Podeli
(Foto: smart.art/shutterstock.com)
Proizvođači i otkupljivači pšenice nisu uspjeli da se dogovore o otkupnoj cijeni, proizvodnji i preuzimanju ovogodišnjeg roda pšenice na sastanku održanom u danas u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. Proizvođači žele da zadrže prošlogodišnju cijenu od 0,33 KM po kilogramu, dok otkupljivači nude niže cijene.

Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika iz Bijeljine, reagovao je prilično oštro rekavši da poljoprivredne proizvođače ucjenjuju kao da su pali sa neba i da im je zemlja u glavi, te se nada da će uspjeti postići dogovor u skorije vrijeme s prerađivačima.

- Prošle godine otkupna cijena je bila 33 KM po metru, hoćemo da ta cijena bude i ove godine. Može cijena gore, ali nižu ne možemo tolerisati, dok nam oni nude nekakvu cijenu od 27 KM po metru - rekao je Maletić i dodao da mlinari porede to s cijenom u Srbiji, odakle i uvoze pšenicu, a koriste benefite RS.

- Mlinari nas ucjenjuju i zato je potrebno da naše ministarstvo s ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirkom Šarovićem razgovara o uvođenju prelevmana na uvoz pšenice u BiH - rekao je Maletić.

On je istakao da su zadovoljni podsticajima koje im daje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, te da je važno što je ministar Stevo Mirjanić na njihovoj strani.

Boško Radić, predstavnik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberija, rekao je da su se sastanku odazvali poljoprivredni proizvođači, ali da je bio mali broj mlinara, te da žetva treba početi za dva-tri dana.

- Ništa još nije dogovoreno, očekujem prošlogodišnju cijenu. Prošle godine podsticaj je bio 250 KM, sada 200 KM. Rod je slabiji u odnosu na prošlu godinu, stoga bi cijena trebalo da bude i veća - rekao je Radić i dodao da su velike razlike između želja poljoprivrednika i otkupljivača.

Naveo je da će rod ove godine biti manji za 25 do 30 odsto u odnosu na prošlu godinu i da se sva domaća pšenica izvozi u inostranstvo, konkretno u Tursku, te se za našu ishranu koristi uvozna pšenica.


- Kažu da je naša pšenica lošijeg kvaliteta, ali nije sigurno, možda je čak i bolja. Ministarstvo treba uvesti tehnološke standarde za otkup pšenice, da se proba s novim sortama, svejedno je da li stočna ili hljebna, bitno je da je ima - rekao je Radić.

Aleksandar Macanović, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, rekao je da podsticaji ovog ministarstva ukupno iznose oko 500 KM po hektaru, te da su time veći nego u zemljama okruženja.

- Poređenja radi, u Srbiji su podsticaji oko 64 KM po hektaru, dok su u Hrvatskoj 200 evra po hektaru - rekao je Macanović.

On kaže da su poljoprivrednici izrazili zadovoljstvo mjerama koje sprovodi resorno ministarstvo i podsticajima koje daje, te redovnošću njihove isplate, koja, pored mlijeka, spada u prioritete. Naveo je da se ove godine očekuje ukupna proizvodnja pšenice od 186.000 tona.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Energija, Industrija, Saobraćaj

Ruski Zarubežnjeft želi još investicija u RS - U fokusu gasifikacija, solarna energija i širenje prodajne mreže

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić razgovarao je danas u Banjaluci sa zamjenikom generalnog direktora kompanije Zarubežnjeft (Zarubezhneft) Igorom Šćelkunovim. Na sastanku je razgovarano o poslovanju kompanije Zarubežnjeft u Republici Srpskoj, mogućnostima daljeg investiranja, te je izražen interes za unapređenje saradnje. Šćelkunov je istakao da je ova ruska kompanija zainteresovana da nastavi investiranje u

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.