NavMenu

Marijela Hašimbegović, direktorica Narodnog pozorišta Sarajevo - Osvijetlite put kojim idete

Izvor: eKapija Subota, 29.10.2016. 10:16
Komentari
Podeli

Marijela HašimbegovićMarijela Hašimbegović
Svaki čovjek rođenjem dobija svoju misiju. Samo je treba prepoznati i slijediti. Ja sam vrlo rano crtežom počela komunicirati sa svijetom oko sebe i uz podršku porodice taj oblik izražavanja postao je moja profesija.

Ovako je naša sagovornica još kao dijete spoznala sebe i put kojim će krenuti. Nešto drugačije u njoj prepoznali su i ljudi oko nje. To je već bio dovoljno jak podstrek za rad koji je vodio uspjehu. Opet, svoju marljivost često pripisuje hercegovačko-slovenačkim korijenima.

Marijela Hašimbegović za portal eKapija priča o iskonskoj ljubavi prema umjetnosti, profesionalnim i životnim ambicijama, energiji i radu koji su je doveli do pozicije direktorice Narodnog pozorišta Sarajevo, te o načelima i vrijednostima kojima je ostala dosljedna cijelog života.

Najbolji scenografi su arhitekte

Vrlo rano je shvatila da je Arhitektonski fakultet ono što želi studirati, te je svjesno izabrala srednju građevinsku školu kao bazu za dalje obrazovanje. Zahvalna je profesorima za jaku podršku, jer su u njoj, kaže, "vidjeli iskru koja svijetli drugačije".

- Na fakultetu sam već obilježena kao scenografkinja radi mojih kreativnih rješenja koja su bila vanvremenska i očito da su pripadala teatarskoj estetici. Arhitektura je oblik primjenjene umjetnosti, oblikovanje prostora koja u teatarskom izrazu poprima najkreativniju dimenziju. Prostor doživljavate psihološki kroz dramski tekst ili libretto, i potom ga stavljate u formu mašte koja će oblikovati prostor za igru gdje ne postoje ograničenja. I na kraju svi najbolji scenografi u svijetu su arhitekte po profesiji.

Period studiranja pamti po lijepim druženjima, kvalitetnim profesorima, ali i kao vrijeme kreativnog sazrijevanja. Tada je, kaže, stekla vještine koje i danas primjenjuje.

- Nakon svih predavanja prvo bih otišla u biblioteku da provjerim imaju li neke novosti o dodatnoj edukaciji. Studij me je naučio sistematičnosti i načinu razmišljanja koji istovremeno može teći u više pravaca - priča Hašimbegović.

Teatar me zvao k sebi

Početak rata 1992. zatekao ju je na posljednjoj godini studija. U tom teškom periodu "utočište i izvor humanosti" pronašla je u pozorištu. Tada je već bilo jasno da tu i pripada...

- Prvo scenografsko i kostimografsko rješenje uradila sam 93. za diplomsku predstavu "Zid" reditelja Dine Mustafića u Kamernom teatru 55. Nakon ove predstave nizali su se projekti i teatar me je, jednostavno, zvao k sebi. Profesori su bili u pravu po pitanju moje kreativne ekspresije. Ona je zaista pripadala ovom dijelu umjetnosti.

Nakon rata povremeno je radila kao arhitekta, ali je uporedo bila aktivna u svijetu filma, TV serija i, naravno, pozorišta.

- Krajem 90-tih radila sam na dva internacionalna festivala "Mess" i "Sarajevska zima", kao tehnički direktor. Profesionalno to podrazumijeva da vladate materijom koja se odnosi na sve procese nastajanja i primjene scenografije u novim prostorima i, naravno, podrazumjeva sve druge organizatorske sposobnosti, kao i kompletan proces rada jedne predstave.

Kaže da joj je to iskustvo pomoglo kada je 2000. godine konkurisala za poziciju tehničkog direktora Narodnog pozorišta, na kojoj je bila do 2015. godine. Tada zauzima poziciju v.d. direktora sarajevskog pozorišta, da bi u julu 2016. godine postala direktor te ustanove.

Savremeni lider u svijetu kulture mora da njeguje kreativnost zaposlenih, kaže direktorica Narodnog pozorišta Sarajevo.

- Pozorište predstavlja kolektivan čin rada i u naš krajnji produkt – predstavu, utkano je jako puno znanja, strpljenja, radnih sati i svi procesi su vrlo složeni i uzročno-posljedični. Direktor o svemu tome mora imati znanje i osnovne impute kako bi mogao vladati tokom rada. Osim toga treba da zna da plasira rad javnosti, da radi za opšte dobro, da voli svoj posao i da bude posvećen srčano i požrtvovano višem cilju - umjetnosti. Mora biti jedan prirodan autoritet koji će pomoći kanalisanje kreativnosti.

Umjetnik je kreativan ako se osjeća dobro

Hašimbegović dodaje da je zadovoljna radom Narodnog pozorišta, iako se svakodnevno bore za bolje uslove i rezultate. Naročita pažnja se posvećuje pozitivnoj atmosferi u radu, jer je samo tako moguć uspjeh, smatra naša sagovornica.

- Jako mi je važno da se umjetnici osjećaju dobro, jer na taj način mogu biti kreativni i produktivni. Naravno to se odnosi na sve druge službe, radna atmosfera nam je jako važna. U takvom miljeu i pozitivnom ozračju moraju nastati dobre i lijepe priče.

Marijela Hašimbegović je i privatno veliki borac za "dobre životne vrijednosti". Kroz život je vode čovječnost, pomaganje drugim ljudima, porodica, ljubav prema poslu, odnosno, misija da ostavlja dobro društvu u kome živi.

- Poslije svega biti i ostati dobar čovjek. Moja životna filozofija se bazira na činjenici da je život prekratak i da niko od nas ne zna šta jutro donosi. Zato budimo dobri jedni prema drugima.

Pozorište – "Vaše mjesto susreta"

Produkcija Narodnog pozorišta Sarajevo doživjela je procvat u svakom smislu, navodi direktorica te ustanove. A evo i zbog čega…

- Ponosna sam što trenutno radimo na tri praizvedbe, tri svjetske premijere koje će realizovati svi umjetnički segmenti našeg pozorišta - drama, opera i balet. Rijetko koja nacionalna kuća se može pohvaliti takvim rezultatima koje govore da raspolažemo sa kvalitetnim umjetničkim kadrom. Ponosna sam na naš edukacijski teatar, projekte koji uvezuju cijelu društvenu zajednicu u kreiranju vrijednosti kulture, rada sa opštinama, univerzitetima i slično.

Otvaramo se prema regiji i svijetu, i imamo priliku ugostiti svjetske teatre. Ovo je jako važan proces koji pored kulturnog, zajednice povezuje u društveno-političkom smislu. Važno nam je održati kontinuitet kojim Narodno pozorište stavljamo u središte kulturnih dešavanja regije i svijeta.

Pobošljan je i odnos pozorišta prema publici. Porasla je posjećenost, a samim tim i prihodi. Naš slogan "Vaše mjesto susreta" publika je počela ozbiljno doživljavati, što nas jako raduje.

Sarajevo dobija nove scene

Marijela Hašimbegović je svjesna da iza njenog rada ostaju djela, te kaže da će biti srećna kada kod mlađih generacija vidi izgrađenu potrebu za pozorištem.

- Tada ću biti sigurna u rezultate velikog truda i napora. Edukacija i bogaćenje duha publike je stalna zadaća. U pozorištu stanuje ljudska toplina koja vas poziva i zato vjerujem da smo vratili vjeru u naše snage i da smo se spremni boriti se za prave kulturne vrijednosti bosanskohercegovačkog stvaralaštva.

Promocija pozorišne djelatnosti i rada van granica Bosne i Hercegovine, kvalitetan i zanimljiv repertoar, sve to je dio misije koju slijede, kaže naša sagovornica.

Vjeruje da se pozorišna scena budi u cijeloj BiH, te da se svi trude da mijenjaju sadašnje stanje.


- Svi teatri prolaze kroz taj proces i uživam u rezultatima. Sanacija infrastukture u teatrima, otvaranje novih galerija, realizacija novih festivala književnosti, govore o pozitivnom odnosu prema kulturi. Najveću vrijednost predstavlja činjenica da će Sarajevo dobiti dvije do tri nove scene, što će obogatiti kulturni sadržaj.

Vlastiti rad je najjače oruđe

Kroz život i dosadašnju karijeru, direktorica Narodnog pozorišta se trudila ostati dosljedna svojim instiktima i intuiciji. Upravo to smatra svojm najvećim uspjehom – da niko i ništa nije promijenilo njeno suštinsko biće, energiju koju nosi.

- Ljudi su ponekad prisiljeni da se mijenjaju kako bi se prilagodili okolnostima. To je tužno. Vidjela sam mnoge divne ljude, umjetnike frustrirane, ne svojom voljom, kojima je bilo teško povratiti svoju energiju i kreativnost. Ne reagujemo svi isto na okolinu i socijalne promjene. Moramo sačuvati onaj dobri dio sebe bez obzira na okolnosti.

Smatra da je vlasiti rad najjače i jedino ispravno oruđe, koje niko ne može oduzeti. "Čista misija otvara sva vrata", poručuje Marijela Hašimbegović.

Korijeni ove sarajevske dame su mješavina hercegovačke i slovenačke loze, pa često svoju radišnost pripisuje baš genetici.

Priznanja i nagrade

Još za vrijeme studija, a i kasnije tokom karijere, Hašimbegović je dobijala priznanja i nagrade za rad. Na prvoj godini fakuleta je bila dio tima apsolvenata koji je dobio nagradu za projekat u Radićevoj ulici, kada je nastala ideja da se ta ulica poveže sa Akademijom likovnih umjetnosti. Na drugoj godini je već radila kao asistent prof. Hamdiji Salihoviću na Institutu za arhitekturu i urbanizam. Tu i nagrade za rješenje Marijin dvora, a nakon rata i rješenje Trga heroja.

Nekolicina nagrada za scenografiju takođe je dio njene radne istorije. Značajnim priznanjem smatra i učešće na izložbi svjetskih scenografa u Torontu.

U svemu vidim umjetnost

Marijela Hašimbegović kaže da je konstantno aktivna, pa se odmara promjenom aktivnosti. Ipak, nađe vremena za šetnju i bavljenje sportom. Inspiraciju dobija slušanjem ambijentalne muzike, za koju kaže da "dopire do svih skrivenih kreativnih prostora u nama".

Ona voli da stvara u svakom momentu svog života.

- Uživam u širokoj lepezi kreativnosti prema likovnom stvaralaštvu, volim da šijem i stvaram, volim da kuham, da radim sa djecom. Mislim da je sve što radim jedna velika scenografija. Ja u svemu vidim umjetnost.

U putovanjima vidi bogatstvo, a imala je tu mogućnosti da dosta putuje po Evropi i Americi.

- Istanbul me je fascinirao svojom raskoši i memorijom grada, posebno način na koji turistički koriste svoje kulturno-historijske objekte.

U životu se divi svima koji ostaju dosljedni sebi, a profesionalno…

- Jako cijenim rad scenografa i arhitekte Miodraga Tabačkog koji uživa svjetsku reputaciju. Njegov stil rada je blizak mom načinu poimanja života u nama i oko nas.

Život posmatra kao jedno putovanje, zvijezdu koja sija i koja će se neminovno ugasiti jednog dana. Zato poručuje svima da osvijetle puteve kojima idu, sebi i drugima. Na životnom putu Marijele Hašimbegović naročitu vrijednost predstavlja…

- Osmijeh na licima djece. To nema cijenu u životu. Za ovu kategoriju sam spremna sve uraditi.

Vedrana Džudža


Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.